Kako biste vi reagirali da svjedočite nasilju?

Kako biste vi reagirali da svjedočite nasilju? U anketi koju je Otvoreni proveo s ljudima na ulici, dobili su odgovore koji su uglavnom bili pozitivni: ” Nazvala bih policiju”, “Ako treba uskočio bih!” , vi biste pomogli! U posljednje vrijeme internetom kruže brojni društveni eksperimenti u kojem su glumci odglumili nasilje u javnosti. Jedan od najnovijih je i ovaj video nasilja u liftu iz Švedske.

Pročitajte i ovo Zanimljivi podaci Kako su glasale žene, za koga nisu glasali muškarci, kome su povjerenje dali mladi? To je i tvoja stvar 'Iskoristi pravo na život bez nasilja'

Ali zidovi su tanki, a kroz zavjese i prozor se često može vidjeti i zato ne smijemo okrenuti glavom, misleći da je to nečija privatna stvar! Za početak, znate li da se to zaista događa u vašoj okolini, prva stvar koju trebamo učiniti je dignuti slušalicu i nazvati 112! “Policija kao intervencijsko- pomagačka služba mora pružiti zaštitu žrtve nasilja u obitelji, svakog vida nasilja u obitelji, na način da primjereno primjeni zakonske propise, na način da se trenutno prekine nasilje, te pravoremeno poduzmu mjere izolacije,odvajanja počinitelja od žrtve”, rekao je Dragan Josipović iz Ravnateljstva MUP-a i pritom savjetuje i da je vrlo važno da se samo nasilje prijavi neposredno ili u vrijeme kada se ono događa, te apelira i na druge članove šire obitelji da preuzmu odgovornu i obvezujuću ulogu prijave samog nasilja kako bi policija mogla što prije reagirati.

'Iskoristi pravo na život bez nasilja'

S psihološke strane, psihologinja Paula Bogović, tvrdi da žrtvu ne smijemo propitkivati i osuđivati, zašto onda nije ranije reagirala, već ju trebamo poslušati i biti uz žrtvu i pokušati joj pomoći kako god znamo.

Počeli smo od sebe i znamo okretanje glavom i mahanje rukom u stilu “to nije moja stvar” nije pravi put. Ali što kada žrtva izađe iz nasilja? Tu bi onda trebala uskočiti država i lokalna zajednica, smatra pravobraniteljica Višnja Ljubičić. Oni trebaju prepoznati benefit i prioriteti financiranja i razmatranja održivosti skloništa i savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja. Nažalost, oni to nisu prepoznali.

Poražavajući je podatak da županije izdvajaju tek 1-0,6% sredstava na godišnjoj razini za financiranje pomoći žrtvama obiteljskog nasilja. Ta brojka govori sama za sebe i jasno je da bi ona trebala biti još veća kako bi se žrtvama nasilja omogućio što normalniji i bolji život.

I za kraj podsjećamo na podatke zbog kojih je i pokrenuta ova akcija i možda vas one potaknu da sljedeću put i vi reagirati jer TO JE I TVOJA STVAR:

- U zadnjih 5 godina u Hrvatskoj je od strane nasilnog partnera ubijeno 300 žena!

- Samo prošle godine u Hrvatskoj su ubijene 23 žene, 11 od osoba bliskih njima

- Žene su bile žrtve u više od 600 nasilnih slučajeva samo prošle godine

- Iako je godišnje prijavljeno oko stotinjak silovanja, realna brojka silovanih žena na godinu u Hrvatskoj iznosi oko 2000

- Žrtva u procesu suđenja za silovanje više vremena provede na sudu nego počinitelj u zatvoru

- U Hrvatskoj je praksa da se za nasilja i silovanja daju minimalne kazne. (za silovanje je minimalna kazna godina dana od 1.1.2013. za nasilje u obitelji 6 mjeseci!)

- Prosjek kazni za silovanja u Hrvatskoj su 3.6 godina, a sam proces suđenja traje iznosi oko 5 godina. Na sudu su registrirani i slučajevi koji su trajali i do 9 godina.

- Žene u prosjeku ostanu i do 10 godina sa nasilnikom prije nego se ohrabre ostaviti nasilnika.

- U 30 posto slučajeva pretučena žena je privedena u policijsku postaju skupa s nasilnikom, takva je praksa

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook