Promjene Ustava: Dobar odgovor na promjene koje je donio život

Amandmanima na prijedlog ustavnih promjena, vlada regulira i stupanje na snagu odredbi na temelju kojih će Hrvatska moći izručiti svoje državljane pravosudnim tijelima drugih država. 'Dio odredaba koji se odnosi na stupanje na snagu europskog uhidbenog naloga stupio bi na snagu s ulaskom u EU. Dio koji se odnosi na činjenicu da u suvremenom svijetu organizirani kriminal i korupcija ne poznaju granice, a kriminalci zloupotrebljavaju postojeću situaciju i uspješno izbjegavaju kazneno procesuiranje i radi se o ogromnom problemu, za ta kaznena djela bismo omogućili da se predaju na temelju sklopljenih međunarodnih ugovora, da taj dio izmijenjenog Ustava stupi na snagu danom proglašenja Ustava', objasnila je predsjednica vlade Jadranka Kosor.

Pročitajte i ovo siguran u većinu Plenković komentirao potez SDP-a, ali i mogućnost povratka Vilija Beroša u Sabor: Milanovića nazvao plagijatorom 13. prosinca Umirovljenici najavili prosvjed, pozivaju na ostavku Vlade: "Traže one koje će moći kupiti za sinekuru ili novac"

Na prijedlog Hrvatske udruge sudaca, vlada predlaže brisanje predviđene odredbe po kojoj bi predsjednik Vrhovnog suda jednom godišnje morao podnositi izvješće Saboru. 'Predlažemo to brisati kako bismo nedvojbeno u potpunosti i kroz Ustav naglasili potpunu neovisnost sudbene vlasti, jer bi predložena formulacija mogla otvarati nove, potpuno nepotrebne dvojbe', objasnila je Kosor.

Predloženo je i da se Ustavom propiše da Predsjednik Republike svojom odlukom odredi ustrojstvo i djelokrug Ureda Predsjednika, koji sa stručnim službama vlade surađuje u stvarima od nacionalnog interesa. Premijerka je podsjetila da Ustav sada predviđa da se ustrojstvo i djelokrug Ureda Predsjednika propiše posebnim zakonom, ali da taj zakon u deset godina nije donesen. Kosor kaže i da je prijedlog nove odredbe usklađen s predsjednikom Ivom Josipovićem i da je to važno područje time do kraja jasno i transparentno regulirano.

Država posebno skrbi o braniteljima

Vlada predlaže i da se u Izvorišne osnove Ustava unese formulacija o pobjedi branitelja u pravednom, legitimnom i oslobodilačkom Domovinskom ratu, a u Ustavu bi se navelo da država posebno skrbi o braniteljima, hrvatskim ratnim vojnim invalidima, udovicama i djeci poginulih hrvatskih branitelja.

U skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, sadašnja formulacija 'invalidna osoba' promijenit će se u 'osoba s invaliditetom'. Sabor bi izmijenjeni Ustav trebao donijeti već sutra, a premijerka je ponovila da će se time omogućiti donošenje ili izmjene preostalih 14 zakona nužnih za zatvaranje pregovora s EU. Uz Ustav, Sabor će ovog tjedna raspravljati i o izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a vlada predlaže da se pripadnicima tzv. malih manjina, koje u ukupnom stanovništvu sudjeluju do 1,5 posto, po načelu pozitivne diskriminacije, uz opće osigura i dodatno biračko pravo, na temelju kojeg će birati pet zastupnika manjina.

Pripadnicima srpske nacionalne manjine zajamčit će se tri zastupnika u saboru, na temelju općeg biračkog prava. Ministar uprave Davorin Mlakar izvijestio je i da će se izmjenama Ustavnog zakona utvrditi da funkciju koordinacije srpske nacionalne manjine vrši Srpsko narodno vijeće (SNV). Potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac ocijenio je da je prijedlog izmjena Ustavnog zakona 'dobar odgovor na iskustva koja je donio život', da značajno unaprjeđuje Ustavni zakon te da dograđuje demokratsko ustrojstvo RH.

'Obje novine su prihvatljive. U izborima za Sabor imali smo puno lutanja i loših iskustava, a ovaj prijedlog je dobar odgovor', rekao je Uzelac.'Hrvatska kroz Ustav, Ustavni zakon i druge zakone, kao i u stvarnom životu i praksi živi visoki stupanj promicanja ljudskih i manjinskih prava', dodala je premijerka Jadranka Kosor, podsjetivši da Savjet za nacionalne manjine sam odlučuje o raspodjeli proračunskog novca za manjinske projekte. (Hina)