Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Istražili smo što se događa

Crna točka Novog Zagreba: "Ovdje se stalno događaju nesreće! To je užas!"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Istražili smo jednu od crnih točaka na zagrebačkim prometnicama gdje se gotovo svakog mjeseca dogodi jedna prometna nesreća – radi se o rakrižju u mirnom zagrebačkom kvartu Trnsko, koje se nalazi nekoliko metara od škole i vrtića. Građani već više mjeseci traže da se postave i uspornici jer praksa pokazuje da znakovi upozorenja nisu dovoljni.

Škripa automobilskih guma, udari lima i lomljenje stakla česti su zvuci kojem svjedoče stanovnici inače mirnog stambenog naselja Trnsko u Novom Zagrebu. Radi se o raskrižju koje okružuju stambene zgrade u kojima velikim dijelom žive obitelji s djecom i koje je u posljednje vrijeme lokacija na kojoj se gotovo jednom mjesečno dogodi prometna nesreća.

Pročitajte i ovo Požar automobila u Prečkom - 2 Očevid u tijeku FOTO Noćna buktinja uznemirila građane: Izgorjela čak tri automobila Nevrijeme u Zagrebu Žuti meteoalarm Nevrijeme pogodilo Zagreb: Na dio grada pala tuča, pogledajte koji su kvartovi najgore prošli

Policija ih bilježi 14 sa šest ozlijeđenih osoba u posljednje dvije godine, ali stanovnici kažu da se najmanje toliko dogodilo samo u prvom dijelu ove godine. Naime, treba uzeti u obzir da se određen broj nesreća ni ne prijavi policiji, nego se vozači dogovore.

Stanovnici su ogorčeni. Svi koje smo susreli i s kojima smo razgovarali kažu da su vrlo često svjedoci nesreća na tom mjestu, da svako malo čuju škripu guma, udar lima automobila, da nije rijetkost da vozila u sudaru završe ne samo na pločniku nego i na zelenoj površini koja se nalazi između pločnika i zgrada te se zabiju u obližnja stabla.

U blizini su osnovna škola i vrtić i djeca iz obližnjih zgrada koriste pješačke prijelaze upravo na ovom raskrižju, stoga su njihove obitelji u strahu da netko ne strada.

''Živim tu već 35-40 godina. U zadnjih deset godina prometne nesreće ovdje se događaju često, svaki čas. To je užas! Tu bi trebalo napraviti ležeće policajce. To je jedino rješenje. Tu su stavljali i prometne znakove, ali i znakovi stradaju u nesreći. To je užas!'' rekao je gospodin Jeronim iz Trnskog.

Na raskrižju su postavljeni svi važni brojni prometni znakovi – znakovi "stop", ograničenje brzine 40. Tu su pješački prijelazi, stupići uz pločnik jedne od četiriju prometnica koje se križaju… Prometnih upozorenja za neoprezne vozače čak je i više nego što ih je bilo prije desetak godina, govori nam gospodin Jeronim. No, većim naseljavanjem obližnjih kvartova Trokut i Savski Gaj zaredale su su se prometne nesreće, pa su vlasti pomalo počele dodavati još oznaka, ali ni to nije dovoljno.

Pozvali smo na teren prometnog stručnjaka Željka Marušića da procijeni situaciju i kaže što bi se tu još moglo unaprijediti da se spriječi veća tragedija.

''Velik broj prometnih nesreća na ovom raskrižju ukazuje da tu nešto ne štima. Letimičan pogled pokazuje velik broj oštećenja od vozila, što je posljedica kolizija, ali ako gledamo raskrižje, vidimo da je tu vidljivost loša. Vozila su nepropisno parkirana, tu imamo stablo u vidnom polju vozila koja nailaze iz jednog smjera. Tu može neko dijete nastradati. Ja sam za to da se stablo ukloni, da se stupići produže još 30-ak metara i na taj bi se način poboljšala vidljivost. Trebalo bi usporiti prometni tok sa strane istoka pomoću ležećih policajaca, i to pomoću poprečnih vibracijskih traka koje su na dolaznom dijelu male visine, a kasnije se postupno povećavaju kako bi se vozače prisililo da se zaustave na raskrižju'', objasnio je Marušić.

Napominje da je po temeljnim tehničkim propisima sve u redu s raskrižjem, ali ljudski faktor igra veliku ulogu. ''Mnogi vozači ne poštuju propise. Tu je ograničenje 40 km/h i otvara se apsurdnost tolerancije mjerenja, što znači da se ovdje može voziti 50, a to je ovdje već prevelika brzina. Predlažem da se tu smanji brzina na 30 km/h, da ovo dobije značajke pješačke zone'', kaže Marušić.

Zašto su nesreće sve učestalije?

Svatko od stanovnika s kojim smo razgovarali ima svoju teoriju o razlozima povećanja broja prometnih nesreća. Jedan gospodin smatra da su se nesreće zaredale nakon što su raskrčeni automobili koji su tradicionalno godinama bili parkirani na pločniku i dijelu kolnika ispred zgrade i time usporavali kretanje vozila tom ulicom, zbog čega nije bilo puno zalijetanja i sudara. Drugi pak smatraju da se radi općenito o povećanju broja vozila na cestama, dok treći ukazuju na širenje obližnjeg kvarta Trokuta s kojeg stanovnici nemaju ulaz s glavne prometnice pa moraju proći ovim raskrižjem.

Kao najveći razlog nesreća Marušić ipak naglašava nekulturu ponašanja u prometu koja bi se trebala umanjiti i kažnjavanjem. Smatra da bi policija trebala češće navraćati na to područje i kazniti vozače koji ne poštuju prometne znakove. Ali s obzirom na to da je i sam tijekom snimanja primijetio da se iznimno malen broj vozača zaustavlja na znaku "stop", napominje da bi bilo neophodno da je taj znak stavljen dodatno još i pedesetak metara prije raskrižja kako bi se naglasila važnost zaustavljanja.

''Znak 'STOP' znači obavezno zaustavljanje''

''Velik je problem u nekulturi vozača koji prolaze bez zaustavljanja na znak 'stop'. Tu se mora obvezno zaustaviti, bez obzira na to što netko može misliti da nema prometa iz suprotnog smjera. I ovaj se vozač nije potpuno zaustavio'', rekao je Marušić dok je pokraj znaka 'stop' na koji je pokazivao prolazio jedan automobil. Bilo je to samo jedno u nizu vozila koji su prošli raskrižjem a da se nisu zaustavili. U više navrata tijekom dvosatnog snimanja čuli smo i škripu automobilskih guma zbog naglog kočenja, jer je drugo vozilo također prolazilo raskrižjem.

''Procedura je jasno propisana zakonom. Treba potpuno zaustaviti vozilo, detaljno pogledati s jedne i druge strane i onda krenuti. Zbog toga bi taj znak trebalo staviti još jednom 50 metara prije da se naglasi nužnost prvenstva prolaza. Ovakva rješenja pokazuju da treba postaviti kamere i kazniti vozače. Kazne su bolje sredstvo za edukaciju nego sve ostalo. Kultura vožnje ovdje je ipak temeljni problem'', rekao je.

Građani zadnjih godina upozoravaju Grad na problem

Stanovnici Trnskog također su nam rekli da se već duže vrijeme žale vlastima, ali da oni njihove opaske iz gradskih ureda prosljeđuju policiji zaduženoj za rješavanje ovog pitanja.

U policiji odgovaraju da se ''većina nesreća na predmetnom preglednom raskrižju dogodila po danu, dok je kolnik bio suh, i to zbog oduzimanja prednosti prolaska, odnosno nepropuštanja vozila na 'glavnoj' cesti. U suradnji s nadležnim službama Grada Zagreba, a s ciljem poboljšanja stanja sigurnosti na predmetnom raskrižju postavljeni su zaštitni stupići radi fizičkog onemogućavanja parkiranja u zoni raskrižja i udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza, a u tijeku je procedura postavljanja uspornika, odnosno smanjenje dopuštene brzine kretanja vozila.''

No, na terenu je nešto drugačija situacija od one koje opisuje policija: nije postavljeno dovoljno zaštitnih stupića, tako da se automobili i dalje parkiraju u zoni raskrižja i udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza. I sve to dodatno smanjuje preglednost raskrižja.

Stupić koji se nalazio na predijelu zavoja koji spaja istočni i sjeverni kolnik srušen je u jednoj od posljednjih nesreća, a stanovnici pričaju da su pojedinci kojima je smetalo što se ne mogu parkirati ispred ulaza neke stupiće i sami uklonili.

Dok se čeka da gradska birokracija odradi posao, građani se moraju uzdati u sreću da nitko ne strada

Naposljetku, možda bi pomoglo, kako napominje Marušić, uvođenje američkog modela po principu ''nisu važne gužve nego sigurnost ljudskih života'', a to je postavljanje znaka 'stop' na sve četiri prometnice koje se križaju kako bi se smanjila mogućnost ''nalijetanja'' vozila jedno na drugo, odnosno kako bi se povećala mogućnost da će se barem jedan vozač zaustaviti.

Upit o načinu na koji se rješava ovaj problem poslali smo i Mjesnom odboru Trnsko te Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. U Gradskom uredu navode da su pokrenuli postupak javne nabave izrade projektne dokumentacije poboljšanja funkcioniranja prometa na području Mjesnog odbora Trnsko.

''U sklopu projektne dokumentacije bit će riješena i prometna problematika navedenog raskrižja. S obzirom na to da je postupak javne nabave još uvijek u tijeku, trenutno nismo u mogućnosti procijeniti kada bi se pojedine tehničke mjere mogle implementirati'', naveli su iz Gradskog ureda u odgovoru.

Do tada stanovnici Trnskog mogu se samo nadati da na ovom problematičnom raskrižju nitko neće ozbiljno stradati.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene