Agrokor (Foto: Dnevnik.hr)
Agrokor (Foto: Dnevnik.hr)

Na tradicionalnom susretu pravnika u organizaciji Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu, koji je u srijedu počeo u Opatiji, profesorica Jasna Garašić s Pravnog fakulteta u Zagrebu ponovila je svoje stajalište da je lex Agrokor protivan osnovnim načelima, građanskoga, trgovačkoga i modernoga stečajnog prava.


Kako je rekla Garašić, taj zakon vrijeđa neke temeljne ustanove i vrednote te dovodi u pitanje pravnu predvidljivost i pravnu sigurnost u hrvatskome pravnom sustavu. Skup pravnika u Opatiji, koji traje do 19. svibnja, počeo je njezinim izlaganjem.

Ona smatra da je zakon loš i da ga treba ukinuti, a u Stečajni zakon treba unijeti pravila modernog insolvencijskog prava o insolvencijskim postupcima nad imovinom članova grupe povezanih društava.

"Pogrešno utvrđen cilj zakona"

Ponovila je da je pogrešno utvrđen cilj zakona jer, smatra, uopće ne štiti prava vjerovnika, nego govori o održivosti poslovanja vladajućih, ovisnih i povezanih društava, a o onima čija su prava povrijeđena i neisplati tražbina vjerovnika nema ni riječi.

Ocijenila je da to pokazuje u kojem smjeru zakon ide i da to nijedan suvremeni insolvencijski zakon ne radi. Istaknula je da je dominantna uloga države, koja određuje izvanrednog povjerenika, da je i savjetodavno vijeće posve pod kontrolom države, a Ministarstvo gospodarstva odlučuje hoće li se obustaviti postupak izvanredne uprave.

Jasna Garašić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Također je ocijenila da su nedovoljne odredbe o stručnim kvalifikacijama izvanrednog povjerenika, da je netransparentan način imenovanja vjerovničkih predstavnika, da vjerovnici ne mogu voditi nikakve sudske postupke, čak ni oni čije su tražbine nastale nakon otvaranja postupka izvanredne uprave. Navela je da je izvanredni povjerenik ovlašten da može ići u nova zaduženja i tako opet smanjivati vrijednost buduće stečajne mase, da se dosadašnji vjerovnici guraju u stranu, a na prvo mjesto stavljaju neki drugi, tj. da najveći vjerovnici mogu izglasati nagodbu, a ostali trebaju to prihvatiti.

"15 mjeseci je previše"

Rekla je da se obezvrjeđuju pravni učinci stvarnopravnih sredstava osiguranja tražbina, koja su osnova za razlučno pravo, te da je zakonom napravljen protupravni proboj pravne osobnosti vladajućeg, ovisnih i povezanih društava, tj. da se vodi jedan postupak za sve te da se nakon otvaranja postupka bitno ograničavaju u samostalnom poslovnom djelovanju povezana i ovisna dužnikova društva kod kojih postoji predstečajni ili stečajni razlog, ali i ona kod kojih takvi razlozi ne postoje. Smatra da je 15 mjeseci za pripremu nagodbe previše te da je treba pripremiti za tri do pet mjeseci itd.

Po riječima Jasne Garašić, umjesto izrade tog zakona, trebalo je izmijeniti stečajni zakon tako da se unesu pravila o suradnji i komunikaciji tijela insolvencijskih postupaka otvorenih nad imovinom članova grupe povezanih društava. Vjerovnici trebaju imenovati kordinatora i izraditi zajednički plan, rekla je i dodala da bi se i tako moglo napraviti nagodbu, a da se ne polome sva pravna načela koja su, kako je rekla, polomljena donesenim zakonom.

"Da se tako postupilo, mogao je biti izrađen zajednički restrukturirajući plan za Agrokor d.d. i njegova ovisna i povezana društva, i s otvorenim stečajnim postupcima ne bi bilo nikakvog problema u pogledu njihova priznanja bilo u državama članicama EU-a, bilo u drugim državama u okruženju u kojima se nalazi imovina dotičnih društava", istaknula je.

Prvi dan susreta pravnika u gospodarstvu nastavljen je izlaganjima o zajednici imatelja prava glasa u društvu, zakonskom uređenju nedopuštene trgovačke prakse, upravljanju rizicima, internoj kontroli, povredi prava vlasništva u praksi Europskog suda za ljudska prava i drugim temama. (Hina)