Mrtvog kapitala vrijednog 500 milijuna eura koji se može prodati, u Vladi su uvjereni, ima. Prema posljednjim podacima Duudija država ima više od 14.000 građevinskih zemljišta, 27.000 stambenih objekata, 10.000 poslovnih prostora, 70 vila i više od 300 vojnih nekretnina.
Pročitajte i ovo
Ni to nije dovoljno
Ulažu 300 milijuna dolara za pronalazak rješenja jednog od ključnih problema koji sve više muči i Hrvatsku
Kvalitetnije upravljanje
Stranke, gospodarstvenici i stručnjaci složni: Država se treba riješiti 1000 tereta
Objavljeni detalji
Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac
"učinimo Europu velikom"
Trump ima novi plan: Ove četiri države želi odvojiti od Europske unije!
HO! HO! HO!
Evo kolike će božićnice dobiti zaposleni u državnim tvrtkama: Neki se vesele, neki hvataju za glavu
Da ih nije lako prodati, pokazala je bivša Vlada na neuspjeloj prodaji Titove vile u Kumrovcu, ali i nekoliko državnih tvrtki koje su htjeli privatizirati.
'Prvo je trebalo spasiti od stečaja i propasti i Borovo i Petrokemiju i Đuru Đakovića. Sad kad su stabilizirane, sad mogu ići na tržište. Ali i dalje ne vrijede onoliko koliko ljudi misle - stotine milijuna eura. Jednostavno ne vrijede toliko na tržištu', kazao je bivši ministar gospodarstva i saborski zastupnik HNS-a Ivan Vrdoljak.
Više od milijardu kuna vrijede državni udjeli u tvrtkama na burzi poput Podravke, Končara, Telekoma ili Croatia osiguranja. Državni centar za prodaju nudi 34 tvrtke s većinskim udjelom - hotelske komplekse, ali i proizvodne tvrtke. Ministar je rekao da bi država trebala izaći iz tvrtki u kojima ima manje od 25 posto, a takvih je više od 400. Iz perspektive poduzetnika to je logično.
'U takvim slučajevima država ne može utjecati na poslovanje u takvim tvrtkama i bolje je da se prepusti tržištu. Naravno, treba voditi računa koje tvrtke prodati i po kojoj cijeni i je li sada pravo vrijeme i za koju industriju', pojasnio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.
Otvorena je i mogućnost javne ponude dionica cestarskih tvrtki koje su bez kamata dužne 4, 3 milijarde eura.
'Ovdje bi upravaljanje ostalo neko mještovito - jednog djela HAC-a, manjinskog države, mirovinskih fondova, građana, privatnih investitora. Ta ideja je dobra, to je u principu moja ideja i ja je podržavam', rekao je bivši ministar prometa, SDP-ov saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.
Ta će ideja opet naići na otpor cestarskog sinidkata.
'To je apsolutno neprihvatljivo, pogotovo od HDZ-ove vlasti koja je zapravo kriva zašto smo upali u ovako velike financijske probleme zahvaljujući najvećoj pljačci koja se dogodila upravo u njihovom mandatu, a što oni nisu sankcionirali', bio je oštar predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić.
Još uvijek je u tijeku i analiza o uvođenju vinjeta koju je naručio novi ministar prometa.