Saborski klubovi SDP-a, HNS-a i SDSS-a u četvrtak poslijepodne u raspravi u Hrvatskom saboru podržali su prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu, dok je oporba isticala da je predloženi proračun nerealan i neizvediv te ne nudi projekciju razvoja.
Pročitajte i ovo
predstavio u Saboru
Plenković najavio veliku promjenu koja će razveseliti nove roditelje
izbor ustavnih sudaca
Most napada SDP jer pregovara s Vladom: "Ako ste vjerodostojni, to ćete prekinuti"
'Proračun ne nudi perspektivu i gospodarski rast već nudi dužničko ropstvo, pogotovo iduće godine kada nam ponovno padne kreditni rejting. Proračun drži vodu dok crveni odu', upozorio je Krešimir Bubalo, rekavši da Klub HDSSB-a neće podržati prijedlog proračuna
Naglasio je i da u njemu nema planiranih kapitalnih investicija za Slavoniju i Baranju niti ulaganja.
Bubalo je također rekao da sadašnja Vlada iz EU fondova nije privukla niti jedan cent stranih investicija, te kako Vlada nema volje zatvoriti rupe koje cure na rashodovnoj strani, dok se na prihodovnoj strani ide u daljnja zaduživanja.
Istaknuvši da je ostao šokiran nepripremljenošću premijera Zorana Milanovića kada je predlagao proračun za 2015., nezavisni zastupnik Slavko Linić ocijenio je da je time privrednicima i građanima poslao poruku da on, kao premijer, ne zna što će se događati 2015. godine i da Vlada neće kontrolirati procese u idućoj godini.
Upozorio je da Milanović nije ništa rekao što se planira vezano uz Plomin, hidrelektrane u Dubrovniku i Kosinju, što će biti sa željezničkim prugama, što će bit s Hrvatskim željeznicama, teretnim prometom te što će biti od drvne industrije.
'A ono što je zabrinjavajuće - poslao je poruku, u INA-i ne možemo ništa', ocijenio je Linić.
Zabrinjavajućim također drži što se premijer Milanović nije osvrnuo ni na jednu reformu koju je potrebnu provesti, već su 'njegove poruke' da neće ništa dirati i rezati. Linić zabrinjavajućim smatra i što se premijer Milanović ni jednom riječju nije osvrnuo kako će u proračunu za 2015. smanjiti prekomjerni deficit.
Šuker Milanoviću u Saboru: 'Vi ste ovdje gost pa se tako i ponašajte'
Prijedlog proračuna neće podržati ni nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, rekavši da se u njemu nastavlja ono što i u prijašnjim proračunima - prihodi su preplanirani, a rashodi podplanirani.
'Proračun nije do kraja izbalansiran', ocijenila je. Drži i da izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice nije reforma, sumnjajući da će to dovesti do boljeg stanja u zdravstvu te ocjenivši to - avanturom.
Uime kluba SDP-a Dragica Zgrebec rekla je da se proračun za iduću godinu temelji na blagom gospodarskom rastu od 0,5 posto a na strukturu rasta BDP-a planira se da će utjecati bruto investicije u fiksni kapital sa 0,3 posto te neto robna razmjena razlika rasta uvoza, izvoza od 0,2 posto.
Navela je da se povećanje prihoda prvenstveno planira korištenjem 7,1 milijardi kuna sredstava EU fondova, što je, ocijenila je, najveći izazov jer su za njegovu realizaciju potrebni dobro osmišljeni programi i projekti, od komunalnih do gospodarskih.
Zgrebec je kazala i da će u rashodovnoj strani najviše sredstava ići na plaće, mirovine, socijalne transfere i kamate.
Smatra da bi planirana rashodovna strana državnoga proračuna trebala biti strogo nadgledana, posebno izdatci koji se financiraju iz poreznih prihoda, jer svako prekoračenje tih izdataka znači i povećanje deficita tj. javnog duga.
Prijedlog proračuna podržali su i klubovi HNS-a i SDSS-a, koji se založio za više sredstava za područja posebne državne skrbi.
Tijekom rasprave obilježene brojnim replikama zastupnici su upozorili na nedostatak kapitalnih ulaganja u proračunu.
Napominjući kako neće dirati u mirovine i socijalna davanja te plaće u javnom sektoru, potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da, što se tiče kapitalnih ulaganja, ona će se financirati iz bespovratnih sredstava EU.
'To svakako nije projekt vezan uz arhiv u Kerestincu za koji me HDZ prozvao. To je projekt Ministarstva kulture i nemam veze s tim', kazao je Grčić.
Izrazio je čuđenje što HDSSB neće podržati prijedlog državnog proračuna jer bi, po prijedlogu Zakonu o regionalnom razvoju, 43 slavonske jedinice iz pet županija trebalo ući u taj sustav, a iz njega je izašao samo Grad Osijek.
Grčić je kazao i da samo u Osječko-baranjskoj županiji ima 16 jedinica u kojima živi 77.000 građana. 'Tamo gdje su općine slabe kroz tekuću pomoć ćemo im pomoći u boljem funkcioniranju. Za to je u proračunu predloženo 40 milijuna kuna', rekao je Grčić.
U Saboru je nastavljena pojedinačna rasprava oko prijedloga proračuna za 2015. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook