456193
456193
456193
456193
456193

PLENKOVIĆ O KRSTIČEVIĆEVOJ ODGODI ODLASKA U BiH "Razgovarat ćemo popodne..."

  • , 07.11.2016., 12:39
  • Autor:
  • komentara

Prije 20 godina Hrvatska je postala četrdeseta članica Vijeća Europe (VE), najstarije paneuropske organizacije.

 
 
 
 
Plenković o Krstičevićevoj odgodi odlaska u BiH (Video: Dnevnik.hr)
Plenković o Krstičevićevoj odgodi odlaska u BiH (Video: Dnevnik.hr)

Obilježavanju obljetnice u Europskom domu prisustvovali su i premijer Andrej Plenković te ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.

"Možemo biti zadovoljni s onim što smo postigli - aktivni smo, prepoznati, dokazali smo svoj angažman na parlamentarnoj dimenziji i na dimenziji Vlade. Imamo sindrom da kad uđemo u neku organizaciju onda sve ono od prije kao da vjetar odnese. Zato s jednakim entuzijazmom trebamo prionuti ispunjenu novih ciljeva", poručio je premijer Plenković.

Kasnije je novinarima dao izjavu i oko odluke ministra obrane Damira Krstičevića da ipak ne putuje u Sarajevo. Do otkazivanja ovog putovanja došlo je nakon uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju, a prema nekim informacijama tužiteljstvo BiH je otvorilo istragu potiv Krstičevića. 

Na pitanje je li razlog Krstičevićevog ostanka u Hrvatskoj strah da bi mogao biti uhićen, premijer je rekao: "Razgovarat ću s ministrom popodne. To je trebao biti posjet u okviru jedne neformalne inicijative. U ovom trenutku prioritet je svima, pa i ministru Krstičeviću, izrada proračuna."

Krstičević je u Sarajevu trebao prisustvovati sastanku ministara obrane država članica Obrambene suradnje srednje Europe (CEDC).

Ministar Davor Ivo Stier nije želio komentirati Krstičevićev slučaj, ali je kazao kako ''Hrvatska pruža svu pomoć uhićenim pripadnicima HVO-a''.

''Hrvatska je vrlo jasno rekla da će uvijek štititi prava hrvatskih državljana. To smo od samog početka činili. Podupiremo sve potrebne europske reforme koje se moraju odraditi u zemljama koje su na putu prema EU-u, a to je i Bosna i Hercegovina.

Mi želimo poduprijeti reforme. Hrvatska je sama morala ispuniti niz uvjeta u okviru poglavlja 23, a to moraju sada i zemlje s jugoistoka Europe. U tome želimo pomoći. Moramo učiniti sve da pravosuđe u zemljama istoka Europe funkcionira. Naša poruka je jasna - svaki zločin se mora kazniti, ali i pravosuđe mora biti potpuno depolitizirano i ne smije se manipulirati s pravosudnim pitanjima'', kazao je Stier.

"Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj je jako dobro"

Hrvatska je ušla u Vijeće Europe 1996. u zahtjevnim okolnostima, kada je hrvatsko Podunavlje još bilo okupirano, podsjetio je Plenković u izjavi za novinare nakon okruglog stola koji su u povodu obilježavanja te godišnjice u Europskom domu u Zagrebu organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Europski pokret Hrvatska i Diplomatska akademija.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska dala značajan doprinos Vijeću Europe na političkom, parlamentarnom i stručnom planu, aktivnostima nevladinih organizacija i lokalnih i regionalnih vlasti.

"Dvadeset godina kasnije možemo se osvrnuti na naš kvalitetan doprinos toj organizaciji, na njen doprinos demokratizaciji unutar Hrvatske, za jedan viši i snažniji pravni mehanizam zaštite ljudskih prava koja su mnogi naši građani tražili pred Europskim sudom (za ljudska prava), a dobro je da se spremamo i za predsjedanje tom organizacijom 2018.", kazao je.

"Hrvatska je dala velik doprinos svojim iskustvom prije svega prema našim susjednim zemljama koje smo također potaknuli na ispunjavanje tih kriterija, dali smo značajan doprinos naših stručnjaka u izradi brojnih konvencija, osobito konvencijskog sustava koji se odnosio na borbu protiv korupcije", dodao je, istaknuvši i rad hrvatskih parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

"Vodimo računa da su se tada vodile velike bitke za međunarodnu afirmaciju Hrvatske, od profesora Kačića, od bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Žarka Domljana. To su ljudi koji su u to vrijeme pionirski djelovali na parlametarnoj diplomaciji i afirmiranju Hrvatske", kazao je. "Stoga je važno da svi koji su u taj proces bili uključeni nastave jednako predano raditi na našem profiliranju u ovoj najstarijoj europskoj organizaciji."

Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj Plenković je ocijenio jako dobrim.

"Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj ocijenjeno je jako dobro, ali kao i u svakoj zemlji može ga se uvijek popraviti, zato i služe korektivni mehanizmi koji postoje na nadnacionalnoj, međunarodnoj razini, bilo da je riječ o Vijeću Europe, Europskoj uniji, Ujedinjenim narodima ili posebnim predstavnicima koji postoje u okviru OESS-a", kazao je.

"Moramo težiti da sve one vrednote koje smo prihvatili u našem ustavu u dnevnoj praksi poštujemo i da se ljudi osjećaju vrlo zadovoljni načinom kako je Hrvatska uređena i kako funkcionira", zaključio je hrvatski premijer. 

Hrvatska će u drugoj polovici 2018., od svibnja do studenog, po prvi put predsjedati Odborom ministara - najvažnijim izvršnim tijelom Vijeća Europe. (Hina/N.C.)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se