Glavni štrajkaški odbor Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske donio je na temelju ankete među članstvom odluku da od subote, 3. listopada, srednjoškolske ustanove u kojima taj sindikat djeluje više neće biti u štrajku.
Štrajk nastavili unatoč slabom odazivu članstva
Pročitajte i ovo
Odaziv članstva već je u četvrtak bio dosta nizak, po podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u štrajk je bilo uključeno svega 26 posto radnika, ali su svejedno odlučili nastaviti štrajkati još do kraja petka.
Predsjednik sindikata Branimir Mihalinec izjavio je kako su i njihovi najuporniji članovi, oni koji su najdulje ustrajali u štrajku, zaključili da nastavak više nema smisla, pa će svoju snagu i energiju, kaže, usmjeriti prema idućoj vlasti.
"Od svojih zahtjeva ne odustajemo, zahtjev za povećanjem plaća od četiri posto uputit ćemo i novoj Vladi", poručio je Mihalinec.
Sindikat je u četvrtak poslao premijeru Zoranu Milanoviću prijedlog dodatka granskom Kolektivnom ugovoru u kojemu se uvodi novi članak kojim se, "zbog odgovornosti za rad u obrazovanju, predlaže dodatak od 4 posto na osnovnu plaću zaposlenika".
Iz našeg je prijedloga jasno, kaže Mihalinec, da ne mislimo opterećivati proračun za 2016. godinu, ne mislimo opterećivati prva tri mjeseca kada se donose privremene financije, ali očekujemo povećanje plaće u travnju, kada će nova Vlada napraviti proračun za 2016. godinu.
Zajedno s ostalim sindikatima obrazovanja i znanosti u štrajku je sudjelovao i Sindikat Preporod koji je u petak obavijestio javnost da također prekida štrajk. Preporod je imao najniži odaziv, jer je u petak, po njihovu izvješću, štrajkalo svega 4,9 posto članova.
U petak štrajk solidarnosti Sindikata socijalne skrbi
Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi u petak je u domovima i centrima socijalne skrbi započeo jednodnevni štrajk solidarnosti sa zaposlenima u obrazovanju.
"Po našim saznanjima, štrajk se održava u većini naših ustanova u kojima imamo članove. Domovi socijalne skrbi obavljaju samo nužne poslove kao tijekom vikenda i blagdana, one kojima skrbimo o životu i zdravlju korisnika, a centri za socijalnu skrb ne rade redovno s korisnicima već samo jedan ili više dežurnih zaposlenika, oni koji nisu u štrajku ili nisu naši članovi", kazala je predsjednica sindikata Jadranka Ivezić.
Napominje da su zaposleni u socijalnoj skrbi dosad samo jednom sudjelovali u štrajku u trajanju od četiri sata, zajedno s ostalim javnim službama, tako da je ovo njihov prvi samostalni štrajk.
"Ovoga puta nezadovoljstvo zaposlenih u socijalnoj skrbi je veliko, želimo skrenuti pozornost na probleme te djelatnosti i njezinih radnika", rekla je Ivezić dodavši kako se čak 97 posto članova na referendumu izjasnilo za štrajk.
Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi također je počeo pregovore u kojima je zatražio povećanje plaća za 8 posto, ali Vlada im je ponudila samo "neodređeno pismo namjere", slično onome koje su dobili sindikati obrazovanja i znanosti, kaže Ivezić.
Stoga od petka kreću u petodnevni postupak mirenja, a ne bude li dogovora, najavljuju štrajk za 12. listopada. "Vlada još uvijek ima sve ingerencije za sklapanje kolektivnog ugovora jer još uvijek nisu raspisani izbori, još uvijek to nije tehnička Vlada", napominje Ivezić.
Za štrajkove u obrazovanju i sustavu socijalne skrbi isključivo odgovornom smatra Vladu jer je u kolovozu samo zdravstvu povećala plaće i time samo njima kompenzirala ukinute dodatke od 4, 8 i 10 posto.
"Koja bi razumna i odgovorna Vlada mogla misliti da će sve ostale javne službe tu nejednakost mirno prihvatiti", pita se Ivezić.
Upozorava da prosječna plaća zaposlenih u tom sustavu trenutno iznosi između 5500 i 6000 kuna, a socijalni radnik u sustavu zdravstva ima koeficijent 20 posto veći nego socijalni radnik u sustavu socijalne skrbi.
Ministarstvo: u centrima i domovima socijalne skrbi korisnici dobivaju usluge usprkos štrajku
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpić rekla je kako podaci s terena govore da je u centrima i domovima socijalne skrbi uredno organiziran rad s korisnicima, u domovima su organizirana dežurstva, a u centrima djelatnici koji dežuraju ili nisu u štrajku primaju klijente.
"Posao u ustanovama posve redovno teče, mi ne odričemo legitimnost štrajku solidarnosti, ali smo iz ministarstva jučer poslali upute koji se poslovi moraju obavljati tijekom štrajka i to se poštuje. Na taj način korisnici ne trpe posljedice štrajka", kazala je Prpić.
Poručuje da je Ministarstvo socijalne politike i mladih uvijek bilo otvoreno za razgovore, pa tako i sada kada je postupak mirenja u tijeku. Prpić očekuje da će se tijekom mirenja uspjeti pronaći najbolje rješenje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
