Plaćanja u tri grupe proizvoda i usluga su najrizičnija, jer se u pravilu plaćaju gotovinom.
Pročitajte i ovo
Račun građani najčešće ne dobivaju na tržnicama (62%), od majstora za kućne popravke (45%), te kod aktivnosti vezanih za sport i zabavu (25%) što se prelijeva u milijunske gubitke u državnom proračunu.
Studija koju je za Visu proveo Ekonomski institut u Zagrebu ispitala je stavove hrvatskih građana prema kartičnim i elektronskim sustavima plaćanja, njihovoj dostupnosti kao metode plaćanja za privatne i javne usluge te povezanosti sive ekonomije, koja čini 27,7% bruto domaćeg proizvoda , i negotovinskog oblika plaćanja.
Više od polovine ispitanika gotovinu bi zamijenili karticama
Iako se čini da Hrvati vole plaćati u gotovini, istraživanje pokazuje kako bi više od polovine ispitanika gotovinu rado zamijenili karticama i elektronskim plaćanjem kada bi im se to omogućilo, a ponajviše za plaćanje u kafićima, restoranima, i pizzerijama (24%), na tržnicama (17) i za obrtničke i druge 'sitne' usluge u kući te za privatne usluge (13%).
Jedna od prednosti koju su ispitanici naveli za kartična i elektronska plaćanja je uvjerenje kako bezgotovinski načini plaćanja jamče izdavanje računa (78% građana). Većina građana, njih 71%, smatra i da kartično i elektronsko plaćanje smanjuje poreznu utaju i sivu ekonomiju. Da je smanjenje sive ekonomije u Hrvatskoj vrlo važno uvjereno je 88% ispitanika.
Gotovina je preferirani oblik plaćanja za većinu kupnji usluga i proizvoda u javnom i u privatnom sektoru. Građani je najviše koriste za „sitne“ obrtničke i osobne usluge, te popravke i servise. Za popravke kućnih majstora i usluge dadilja koristi se isključivo gotovina, a gotovinski se podmiruje i 77% posto usluga frizera, pedikera i kozmetičara, više od polovine usluga postolara, krojača, optičara i sličnih zanata. Gotovinsko je plaćanje gotovo isključivo i u kafićima, slastičarnicama, pekarnicama i restoranima brze hrane (83%) te pri kupnji voća i povrća na tržnicama (74%).
Neizdavanje računa najčešće u središnjoj Hrvatskoj
Studija je ukazala kako je neizdavanje računa najčešće u središnjoj Hrvatskoj, dok je na drugom mjestu srednji i južni Jadran. Iako je u toj regiji broj neprijavljenih transakcija manji (u apsolutnoj vrijednost), upravo ove neprijavljene transakcije čine najveći udio u sveukupnom broju transakcija.
Kartice i elektronska plaćanja koriste se najviše za kupnju odjeće i obuće (64%), IT uređaja i opreme, turističkih aranžmana i hotelskog smještaja (47%), kao i kod putovanja (53%), jer su ih ispitanici prepoznali kao praktičnija, sigurnija i jeftinija od gotovine.
Dominantan je stav 73 posto građana da bi se sve javne usluge u Hrvatskoj trebale plaćati karticama ili elektronski.
