"Hitno nam treba reforma obrazovanja koja je u Hrvatskoj nažalost politička tema, umjesto da se oko nje postigne nacionalni konsenzus", rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na sastanku tzv. Araillos skupine.
Pročitajte i ovo
To je prvi put da je predsjednica na nekom međunarodnom skupu javno govorila o politizaciji obrazovne reforme, oko koje ne postoji suglasje političkih stranaka i nevladinih udruga u Hrvatskoj.
Predsjednica nije željela odgovoriti rektorici sveučilišta u Zadru Dijani Vican koja ju je optužila da "pothranjuje profesionalno sektaštvo" potporom konceptu reforme obrazovanja koju zagovara ministrica Blaženka Divjak.
Predsjednica je novinarima rekla da će Vican odgovoriti kao i svakome tko još napiše pismo.
Predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u pismu je zamjerila Grabar-Kitarović što je nedavno rekla da je Vican "odradila svoje" i da je u pogledu obrazovne reforme "više kompatibilna s ministricom Divjak".
"Primila sam pismo gospođe Vican, imam običaj odgovoriti na svako pismo koliko mogu, pa ću odgovoriti i gospođi Vican", izjavila je hrvatska predsjednica.
O demografskim trendovima i nezaposlenosti
O nezaposlenosti mladih u Europi i kako ih osposobiti za buduća konkurentna zanimanja bilo je riječi na skupu trinaest europskih predsjednika bez izvršnih ovlasti u Valetti.
Na 13. godišnjem sastanku skupine Arraillos sudjeluju predsjednici Malte, Austrije, Bugarske, Estonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Latvije, Poljske, Portugala, Slovenije i Hrvatske.
Oni u četvrtak i petak razgovaraju o tome kako Europa može ponovno otkriti svoje temeljne vrijednosti i socijalni model te postići višu razinu solidarnosti, društvene pravde i uključivosti.
Iako izvršnu moć u njihovim državama imaju vlade, predsjednici žele pitanje društvene pravde i građanske participacije držati visoko na dnevnom redu europske agende.
Domaćica skupa, malteška predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca zamišlja Europu kao globalnog lidera po kvaliteti života za njezine građane.
"Ne možemo samo trčati za gospodarskim rastom, zanemarujući socijalnu pravdu. Ne možemo pod tepih trpati društvene probleme koji izravno utječu na naša društva", istaknula je.
S njome se slaže austrijski predsjednik Aleksander van der Bellen koji smatra da se nijedna nacionalna vlada sama ne može boriti protiv tržišta, "protiv Microsofta ili Applea", ali snažna EU može.
"Pozivam vas da se ne bavimo samo bogatima, nego i o ljudima koji teže zadovoljavaju svoje osnovne potrebe", rekao je Van der Bellen.
Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je kao glavne probleme navela loše demografske trendove i nezaposlenost mladih te blokirane građane.
"Treba smanjivati socijalne razlike unutar naših društava i između članica stare i nove Europe", istaknula je Grabar-Kitarović.
Ponovila je da je hrvatsko-poljska inicijativa Triju mora posvećena upravo ujednačavanju životnog standarda zapadnih i istočnih članica Unije.
Vezano za integraciju migranata u europska društva, pozvala je na društvenu uključivost prema svima, uključujući i migrante.
"Radikalizam i ekstremizam ne može se povezati ni s jednom nacionalnošću", istaknula je predsjednica dodajući da je upravo Hrvatska dobar primjer uspješne integracije muslimanske manjine.
"Nema razvoja bez sigurnosti i nema sigurnosti bez društvene pravde i vladavine prava", istaknula je Grabar-Kitarović.
Predsjednici će u petak razgovarati o sigurnosti u euromediteranskoj regiji i migracijama, spornoj temi oko koje ne postoji suglasje među zemljama članicama. (Hina)
