"Dobro večer. Javljam se iz Jastrebarskog s izlaska s autoceste Zagreb Karlovac koji, kao što vidite, je u totalnom mraku neosvijetljen. Već godinama pokušavamo kucati na vrata svih institucija, međutim nitko nam ne da određeni odgovor pa molim ekipu da proba provjeriti što se tu događa i zašto je to tako", ovo je poziv kojeg je primio novinar Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić. I provjerio: što se tu događa?
Pročitajte i ovo
Izlazom Jastrebarsko svakodnevno prođe više od 3500 vozača. Zašto su Jaskanci u 21. stoljeću zapeli u mraku te zbog čega, umjesto rasvjete posljednjih godina dobivaju samo prazna obećanja, za volan je sjela novinarka Dnevnika Nove TV Dina Ćevid i otišla istražiti "mračnu stranu izlaza Jastrebarsko".
Izlaz Jastrebarsko jedini u mraku
Više od deset godina traje borba mještana Jastrebarskog za postavljanje rasvjete na izlazu s autoceste.
"Naravno da me ljuti, ljuti me puno stvari, a ovo pogotovo", kaže Karolina Čolak, iz Inicijative građana Jastrebarskog. "Mislim da se od ovih naplata toliko novaca može zaradit, da se treba nešto i narodu vratiti", kaže Čolak.
I sam gradonačelnik tražio je rješenje problema. "Pa ne znam radi li se o nemaru, nesposobnosti ili ne volji da se neke stvari riješe", kaže prvi čovjek grada, Zvonimir Novosel. "Od 2012., 2013. su napravljeni prvi projekti rasvjetljavanja tog čvorišta. Onda je nova uprava društva autocesta Rijeka-Zagreb mijenjala projektno rješenje pa su prelazili s klasične rasvjete na led rasvjete i onda je negdje zapelo u hodnicima", objašnjava gradonačelnik.
Dok su papiri lutali hodnicima, upravljanje tim dijelom autoceste preuzele su Hrvatske autoceste koje svake godine na izlaz Jastrebarsko uprihode 10 milijuna kuna.
Pročitajte i ovo
Michael Sharp, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Jastrebarsko ne vidi gdje je problem. "Ja ne vidim di je problem izdvojit 2, 3 milijuna da se to riješi. A na kraju, mi ih i financiramo kad pogledaš, mi ih financiramo".
Svu tu dokumentaciju poslali smo u Ministarstvo, nismo dobili odgovor.
Resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture od svega pere ruke. Kaže kako s ovim slučajem nemaju ništa.
"Kad se postavlja pitanje uopće odgovornosti i prebacivanja odgovornosti, nekako mi se čini da smo kao vrući krumpir u institucijama ove države", kaže Snježana Agostini iz Jastrebarskog.
Građani su predali inicijativu s više od 4000 potpisa koju je prihvatilo prvo Gradsko vijeće, a potom i Županijska skupština.
"Župan je prethodno zaključkom isto dao suglasnost za davanje podrške za istu inicijativu", rekao je Ivica Horvatinović, v.d. pročelnika za promet u Zagrebačkoj županiji. "Ona je proslijeđena dalje na razmatranje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji su nam u kratkom obrazloženju rekli da je u tom trenutku baš bilo preuzimanje autoceste Rijeka-Zagreb od strane Hrvatskih autocesta te da su oni, u tom trenutku, preuzeli sve planirane i aktivne projekte", govori Horvatinović.
Pročitajte i ovo
Kucali su i na vrata HAC-a. "Odgovori su vam uvijek kupovanje vremena, uvijek se nešto čeka, a ne rješava se ono što je životno važno, to je rasvjetljavanje čvorišta", tvrdi Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog.
"Zadnji dopis koji smo slali prije nekoliki mjeseci, gdje smo ih pitali je li im izdana građevinska dozvola na temelju projekta koje su napravili i o tome nas obavijestili i onda je neshvatljivo da prolaze mjeseci da ne ishodite građevinsku dozvolu za rasvjetu", ponavlja.
Dok traje prepucavanje odgovornih, ispaštaju uvijek isti. "Žalosno je kod nas u Hrvatskoj što tek kad se dogodi neki smrtni ishod, onda se nešto poduzima, to je ono najtragičnije", ogorčena je Karolina Čolak iz Inicijative građana Jastrebarskog.
Pročitajte i ovo
A zašto je izlaz Jastrebarsko u mraku, novinar Domagoj Mikić odgovore je potražio od direktore sektora za investicije HAC-a Miodraga Furdina.
"Mi smo ovaj izlaz naslijedili i odmah počekom 2021. godine smo raspisali natječaj. Postupak malo traje, čekaju se dozvole za pokretanje natječaja za gradnju", rekao je Furdina koji je potvrdio da su im brojni građani kucali na vrata te da razumiju njihove zahtjeve no da ovo nije u njihovim rukama.
"Čim smo stekli koncesiju, mi smo objavili natječaj", rekao je Furdina te dodao da se nada da će radovi biti gotovi do kraja godine.
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu.
Pročitajte i ovo
Neočekivani epilog priče iz Pokupskog
Prije tri mjeseca Poziv Domagoja Mikića donio je priču mještana Pokupskog i okolnih sela kojima su bez njihova znanja promijenjena imena ulica u kojima su živjeli.
Tako je primjerice pet članova iste obitelji koji žive u istoj kući, bilo prijavljeno na pet različitih adresa. Tražili su referendum, no ministarstvo uprave ih je odbilo. Žalili su se upravnom sudu, a nakon Poziva ekspresno je stigla presuda da se referendum mora održati.
Kako je prošao Dan D za mještane Pokupskog i okolnih sela, doznala je novinarka Ivana Kopčić koja je pratila priču.
"Kad se sve zbroji i oduzme čini se da članovi Inicijative za referendum Odlučimo sami nemaju razloga za otimizam. Trenutno je izlaznost na referendum oko 25 i čini se da ovaj referendum neće proći".
Martina Popovčić iz Inicijative za referendum Odlučimo sami rekla je kako postoji malo razočarenje te da većina stanovnika nije prepoznala priliku koju im pruža referendum.
"Izlaznost je puno manja od očekivanog", što je Popović između ostalog pripisala i lokalnom zastrašivanju i ucjenjivanju. "Ova odluka nažalost ostaje na snazi jer nemamo dovoljnju izlaznost", poručila je.
Još jedan, ovoga puta neuspješan pokušaj provedbe referenduma.
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu.
Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili putem web forme.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Šokantan slučajPoznato što će biti s bebom pronađenom u kanti za smeće: "Nakon procjene liječnika izgledno je..."
-
osumnjičeni su uhićeniNa turiste pucano iz vatrenog oružja, četvero mrtvih. Oglasio se i premijer: "Šokirani smo!"
-
apartmani i kuće za odmorCijene nekretnina eksplodirale u jednoj regiji: "Ono što je bilo 10.000 eura sad je 50 tisuća. A ovdje je najbolje investirati..."
