Popijač: Siguran sam da će idućih mjeseci nezaposlenost padati

Ministar Popijač od jučer je na udaru kritika nakon što smo zbrojili da je broj nezaposlenih porastao na vise od 334 tisuće nezaposlenih, a što se u zakašnjelom mjesečnom izvješataju HZZ-a nije bilo izravno i jasno, brojkom navedeno.

Pročitajte i ovo Dvije godine sukoba Rat koji je razorio živote i promijenio zemlju ne posustaje: "Nismo očekivali da će ih biti toliko" 13 mjeseci Život uz euro nekima zvuči kao iz bajke, a drugima kao iz vica: Tko je napunio blagajnu, a tko preživljava?

Od jutra do poslijepodneva naučili ste koliko je nezaposlenih u siječnju. Zašto ste skrivali taj broj?

Teza da je Vlada skrivala broj nezaposlenih, naravno, nije točno niti je bilo kakva namjera postojala hrvatske Vlade niti bilo koga u Vladi da skriva bilo što. Ako govorite o razini nezaposlenosti, ja ću i ovdje izreči taj podatak, koji je i napisan i koji se jako dobro može iščitati iz podataka koji se iz nekog razloga potcjenjuju. Dakle, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 12,6 posto. To je metodologija po kojoj cijeli svijet računa stopu nezaposlenosti, to je metodologija UN-a i to je metodologija po kojoj se i u Hrvatskoj prati stopa nezaposlenosti. No međutim, ono što vi govorite da je nezaposlenost, to je broj evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ta brojka je, to sam si i zapisao da ne pogriješim ni u jednom broju, to je 334.378 i to je broj evidentiranih na HZZ-u. Ono što i ova informacija govori i ono što ćemo dalje raditi, to je dati kompletan i kvalitetan uvid i analizu kretanja na tržištu rada. Što je zapravo struktura, zašto se ona događa, upravo takva brojka, zašto je takav ulazak i izlazak, tko su ti ljudi.

Što ste do sada radili?

Ne, naravno da to nije samo od danas, no to će biti i danas i od sutra i naravno dalje dok ne riješimo ovaj veliki problem, što hrvatska Vlada priznaje da je problem nezaposlenosti, tj. visoke stope nezaposlenosti jedan od ključnih problema.

Dobro, ali ipak se čekalo, 10-danak dana smo čekali? Jeste li vi znali taj podatak ranije?

Govorim o tome da je broj evidentiranih 334.378, ali da je stopa nezaposlenosti po metodologiji po kojoj to prate i članice EU i čitav svijet, je 12,6.

Nećete se ljutiti, ali nikoga od ovih 334 tisuće ne zanima metodologija kada su ljudi bez posla?

Naravno, ali želim Vam reći zašto se to tako radi. Dakle, upravo zato što postoji razliku između tih ljudi koji zaista jesu nezaposleni, koji traže posao i koji su evidentirani na HZZ-u iz nekih drugih razloga. Dozvolite da kažem i neka druga kretanja koja su se dogodila na tržištu rada u siječnju 2011. Dakle, u siječnju je 7,5 tisuća ljudi dobilo posao i izašlo iz evidencije HZZ-a. Isto tako želim reći podatak da je u ovu evidenciju ušlo u prosincu 6,5 tisuća ljudi iz tzv. neaktivnosti, u siječnju još 10 tisuća. Dakle, ti ljudi nisu došli iz svijeta rada na Zavod za zapošljavanje i nisu došli iz svijeta obrazovanja. Mi moramo vidjeti što su razlozi, otkud su ti ljudi, tko su oni, zašto do sada nisu bili evidentirani.

Koliko vam treba vremena za to i zašto do sada nisu bili evidentirani?

To se radi dnevno i kontinuiramo. Ne osporavamo da je kriza uzela veliki danak u visokom broju nezaposlenih i to traje od 2009. godine, to je trajalo i u 2010. godini.

Vidjeli ste što kaže oporba, oporba kaže da je to vaša nesposobnost, prikrivanje?

Mi smo svjesni toga da smo u 2009. godini imali pad BDP-a za 5,6 posto, u 2010. nešto manje, taj pad je zaustavljen i on će biti na kraju doduše nažalost isto negativan. No, završili smo sa 319.000 evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje. Ali ja ću podsjetiti da kada je gospodarski rast 2001., 2002., 2003. godine bio više od 5 posto, iz kojeg razloga je u ovim mjesecima, siječanj, veljača, ožujak, broj evidentiranih na HZZ-u bio više od 400.000. Dakle, to su stvari koje bi trebalo javno percipirati i izreći. A ključni momenat je da samo rast gospodarstva će riješiti glavni problem, nezaposlenost. Mi ćemo nastojati sve sljedeće mjesece nastojati implementirati upravo ovu metodologiju jer se i uspoređujemo s drugim zemljama po toj metodologiji. Ja sam siguran da će već u veljači, ožujku i travnju će dolaziti do pada broja prijavljenih na HZZ-u.

Poslodavci su gotovo ultimativno nastupili, traže radikalno rezanje proračuna. Koliko vama uopće znači njihovi zahtjevi, koliko ih vi ozbiljno razmatrate?

Prije nekoliko dana jedan dio tih ljudi bio je na razgovoru s predsjednicom Vlade, mi znamo njihove zahtjeve, to nije ništa novo. Što to znači radikalno smanjenje ovih ili onih kategorija u javnoj upravi, o tome se mnogo govorilo. Činjenica je da je Vlada donijela proračun za 2011. godinu na razini proračuna iz 2010. godine, da će taj proračun na rashodovnoj strani biti zamrznut i za 2012. godinu i realno to je smanjenje proračuna za više od 10 posto. Mi znamo koja su ograničenja, govorimo i o nezaposlenosti i o socijali i o mirovinskom sustavu, koji je prenapregnut, i govorimo o svemu tome što je i jest najveći dio problema hrvatskog proračuna.

Najmanje govorimo o rješenjima?

Rješenja se nalaze samo u rastućem, efikasnom i konkurentnom gosdpodarstvu. I tu nema dileme.

Teorija je jasna, ali praksa?

Programom gospodarstkom oporavka stvaraju se preduvjeti da Hrvatska krene s gospodarskim rastom.

Dajte nam još neki rok kada će to biti pokrenuto?

Mi smo u krizu ulazili s pomakom. Sve ovo što se danas radi i sve što se radi protekle i na kraju 2009. godine, su temeljni preduvjeti da gospodarski oporavak zaista krene. I svi oni napori koje Vlada čini, dakle birokratske prepreke, investicijski potencijal koji smo objavili i, što se danas već događa, žestoka borba protiv barijera i prepreka na lokalnim razinama i na razini države, će sigurno doprinijeti tom rastu.

Kako komentirate sastanak s bankarima i komentare tog sastanka u javnosti?

U jednom dijelu današnjeg sastanka sam prisustvovao i moram priznati da je konstruktivna atmosfera koja je vladala na tom sastanku daje nagovještaj i puno optimizma da će banke biti partner Vladi, to su i danas rekle, u rješavanju ovih teških i nagomilanih gospodarskih problema.