Poduzetnici i ekonomisti: 'Vremena više nema!'

Najčešće spominjana kritika na Vladine reforme  je ona o preskupoj državi. Vlada nema namjeru rezati svoje rashode iako planira deficit proračuna u idućoj godini veći od 17 milijardi kuna. Dižu se zato trošarine i međustopa PDV-a s 10 na 13 posto, pa mnogi već najavljuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Pročitajte i ovo Probili rok Američki kongres ipak izglasao proračun: U zadnji tren izbjegnuta blokada države DEFICIT RASTE Kako su lokalni čelnici upravljali novcem građana? Institut za javne financije objavio veliku analizu, pogledajte tko je najbolji, a tko najgori

Mlijeko će sigurno poskupjeti. 'Sve cijene inputa u cijeni koštanja rastu i sigurno da će biti realno za očekivati ubuduće i danji rast odnosno inflaciju cijena', kazao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata.

Za razliku od građana, država zbog poskupljenja nema plan manje trošiti. Otkaza neće biti, a planira se deficit od 17 milijardi kuna pa je to i glavna kritika najavljenoj reformi. 'Čini mi se da se nema političke volje svih čimbenika koji sudjeluju u vlasti i opozicije, a posebno vlasti koja je odgovorna, za rezanje prava', kazao je bivši predsjednik Vlade Nikica Valentić.

>> Karamarko: Vlada je doživjela debakl, najbolje bi bilo da se povuče

Bivši ministar financija Borislav Škegro smatra da je ministarstvo financija napušteno. 'Imam osjećaj da je ministarstvo financija napušteno, ostavljeno samo sebi, i da nitko drugi ne želi raditi one nužne reforme koje bi, na kraju krajeva, rezultirale nekakvim prihvatljivim deficitom', kazao je.

Poslodavci poručuju da gospodarstvo više ne može biti talac političkih borbi te da je nužna je provedba zacrtanog. 'Izvršna vlast mora biti hrabra i mora u što kraćem roku pronaći modalitet da definiramo gdje želimo biti, zvali mi to vizija ili šta god, tražimo konsenzus u društvu', kazao je predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić.

Reforme su nužne, ali ne i presudne, upozoravaju stručnjaci. 'Ključno pitanje je na koji način postići da privatni sektor, prije svega domaći privatni sektor, investira', kazao je Vladimir Gligorov, profesor Bečkog instituta za javne financije.

Dobra je vijest za domaće investitore što još nema štete od bacanja Hrvatske u kreditni rejting 'smeće'. 'Što se tiče našeg glavnog kreditora, Europske investicijske banke, ali i Centralne banke Vijeća europe EBRD-a za nas se krediti nisu povećali, odnosno kamatna stopa', kazao je Anton Kovačev iz HBOR-a.

Rast cijena uzrokovan Vladinim mjerama, buđenju investitora iz depresije teško će pridonijeti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook