Osporili smo 9 najčešćih razloga zašto ne izaći na izbore

Upitnik u aplikaciji 'Gdje sam 2015.?', možete riješiti na ovom linku. Rezultat će vam pokazati koja vam je politička stranka ili koalicija doista najbliža.

Pročitajte i ovo Petrov o foteljama REFORME ALI ... Most ne želi manje ministarstava, a MUP im je 'izuzetno bitan' Pregovori oko pozicija u Vladi Petrov: Karamarko i ja ćemo biti potpredsjednici Vlade

Prošlog je tjedna, na rođendanu jednog prijatelja, zajednička prijateljica osim poklona donijela i bunt isprintanih papira te se prije kolača i pića ‘bacila’ na aktivizam ususret parlamentarnim izborima 2015.  Ne spominjujući stranke niti opcije za koje bi trebali glasovati, njezin cilj bio je podjela isprintanih zahtjeva za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

Njezin aktivizam sastojao se u tome da bi došla do osobe i pitala hoće li na dan izbora biti u mjestu prebivališta. Onome tko je odgovorio da neće, pružila bi zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta kazavši da ga samo moraju ispuniti i predati u ured državne uprave u mjestu stanovanja te da to mogu učiniti i elektroničkom poštom.

Iznenadilo me koliko joj je ljudi odgovorilo da uopće neće izaći na izbore, a raspon argumenata koji se svi redom mogu pobiti bio je poveći.

‘Kao građanin nisam samo netko tko ima prava već moram preuzeti o obvezu, a to znači da moram sudjelovati u životu svoje zemlje - ta potreba znači da moram i demonstrirati svoj politički stav i to između ostaloga i zato što se može dogoditi da manjina glasača u datom trenutku izglasa vlast koja će biti nametnuta većini koja je nije izabrala’, rekao je doc.dr.sc. Ivan Tanta.

Ako i vi kao ispriku za neizlazak na izbore imate neke od ovih argumenata, pročitajte zašto nisu valjani.

1. Nemam za koga glasovati

Državno izborno povjerenstvo prihvatilo je 166 kandidacijskih lista, od čega je 161 stranačka, a pet je neovisnih. Na listama je ukupno 2.311 kandidat.

Prvi put građani Republike Hrvatske na parlamentarnim izborima mogu glasovati i preferencijalno. To znači da osim određene liste, mogu zaokružiti i kandidata na listi kojeg preferiraju. Pa vi sad recite da od 2.311 kandidata nemate za koga izabrati.

Ukoliko smatrate da baš ni jedan od njih ne zaslužuje vaš glas - poništite listić.

2. Ne da mi se tako često ići na izbore

Politolog, profesor Ivan Tanta za Dnevnik.hr dao je veoma slikovit argument protiv ove tvrdnje. ‘Kao građanin nisam samo netko tko ima prava već moram preuzeti i obvezu, a to znači da moram sudjelovati u životu svoje zemlje - ta potreba znači da moram i demonstrirati svoj politički stav i to između ostaloga i zato što se može dogoditi da manjina glasača u datom trenutku izglasa vlast koja će biti nametnuta većini koja je nije izabrala’, rekao je doc.dr.sc. Ivan Tanta.

3. Na putu sam

Na putu sam, nisam u mjestu prebivališta, pa zato fizički neću moći stići na glasovanje, previše je puta čula moja prijateljica s početka priče i zato je odlučila isprinati one gore spomenute zahtjeve. Ne biti u mjestu prebivališta na dan izbora nije ispirka za neglasovanje. 'Ukoliko netko zna da neće biti u mjestu prebivališta na dan izbora, a želi glasati, to može još deset dana prije izbora napraviti tako da se privremeno upiše negdje drugdje’, poručuju iz ministarstva uprave.

4. Glasovao sam prošli put

Nekoliko je razina vlasti koje hrvatski građani biraju na izborima. Ovoga puta biramo zastupnike u parlament koji će potom formirati Vladu. Posljednji smo put to učinili prije četiri godine. Kako zastupnicima u Hrvatskom Saboru, tako i Vladi istječe mandat, tako je potrebno iznova birati ljude koji će formirati vlast za naredne četiri godine. Ukoliko ste glasovali ‘prošli put’ mandat koji ste povjerili svom odabiru, sada istječe.

5. Ne može moj jedan glas promijeniti ništa

Prema statistici omjera izlaznosti, važećih i nevažećih glasova, ispada da jedan glas može itekako mnogo. Na primjer: upravo samo jedan glas utječe na broj izašlih birača, na broj važećih listića koji su ključni za raspodjelu mandata, hoće li neka stranka dobiti mandat više ili mandat manje, ali isto tako i koja osoba s liste dobiva mandat, naročito u preferencijalnom glasovanju. Samo jedan glas utječe na ukupni zbroj i u potpunosti može mijenjati ishod izbora, odnosno odrediti vlast za sljedeće četiri godine.

Kako stranke namjeravaju privući investitore?

6. Nemam ja vremena za to

Glasovanje traje veoma kratko, a biračko mjesto vjerojatno vam se nalazi na putu do trgovine, kafića u kojem pijete na kavu, crkve u koju odlazite na nedjeljnu misu (podsjećamo - izbori su u nedjeljnu 8. studenog). Kada dođete na biračko mjesto, potrebno je samo pokazati osobnu iskaznicu da bi se ustvrdio vaš identitet i zabilježilo da ste na izborima bili, kako nitko poslije ne bi mogao dati glas umjesto vas, te na kraju zaokružiti opciju koju ste izabrali i glasački listić ubaciti u kutiju.

7. Ne zanima me politika

Koliko god da vas politika ne zanima, ona kroji glavne konture vašeg života. Upravo zbog prijašnjih izbora građana ove zemlje pojedine se stvari kažnjavaju zakonom, pojedine ne, pojedine su dopuštene druge pak nisu. Možda vas ne zanima politika u njezinim pojedinim segmentima, ali zasigurno vam je važno u kojem smjeru će ići odluke Vlade - hoće li biti konzervativne, liberalne, brinuti o okolišu ili ga zanemarivati... Niz je odluka i razloga zbog kojih se donose, a barem jedna vam je zasigurno veoma važna.

Saznaj koja stranka ti je najbliža! Pokreni aplikaciju Gdje sam 2015.!

8. Isto će mi biti tko god bio na vlast

To baš nije sasvim točno. Svaka koalicija i svaka stranka ima smjer u kojem želi voditi zemlju, na vama je da odlučite koji vam je draži. Iako se često čini da se tijekom izborne kampanje političari mnogo puta služe lažima, one su već za drugih izbora bile kažnjene od velikog broja birača, stoga laži i nisu baš isplative i političari to znaju pa im sve rijeđe i pribjegavaju. Uostalom, sami procijenite što je realno ispuniti, a što nije i prema tome donesite odluku kome ćete dati svoj glas.

9. Ionako se sve odluke donose u Bruxellesu

Ni to nije baš sasvim točno. Institucije Europske unije, čija je članica i Hrvatska od 2013. godine, donose okvir djelovanja i politika, ali na svakoj je zemlji članici da ih implementira onako kako to odredi ona politička opcija kojoj su građani povjerili mandat. Iako dio EU, svaka nacionalna država unutar granica svoje države djeluje samostalno, pa tako i Hrvatska.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook