Imaju više vikendaša nego stanovnika: ''Što je Čiovo na moru, to smo mi na kontinentu''

I Aljmaš se suočava s lošom demografskom slikom. Od prijeratnih 800-tinjak stanovnika, danas ih je u selu gotovo trećina.

Pročitajte i ovo Kad se usporede brojke... Je li žičara za Zagrepčane zaista besplatna? Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, to je zato što jest Prednjači u Europi Turizam na Jadranu ima veliki problem: "Previše je, previše"

Ovih se dana pripremaju za Veliku Gospu. Bit će posla za tamošnje ugostitelje i iznajmljivače. ''Imamo svoju klasičnu ponudu ribe, prženu, kuhanu, imat ćemo janjetinu, prasetinu'', kazao je obrtnik Drago Dumančić.

''Gospa je kod nas poseban dan i unaprijed je već mjesecima kapacitet popunjen'', rekao je Josip Đurakov, vlasnik seoskog turizma. Kroz marijansko svetište proći će deseci tisuća ljudi.

Prije i poslije blagdana, seoske su ulice prazne. Mladi su odselili, vrtić je zatvoren. Nedavno otvoreni restoran po kuhara je morao u susjedni Dalj.

''Bio sam četiri sezone na Hvaru, sad sam ovdje trenutno kuhar i zadovoljan sam s poslom'', rekao je Petar Ugarković.

Aljmaš danas ima manje stanovnika nego vikendaša, njih tristotinjak. ''Imamo oko 800 vikendica. Što je Čiovo na moru, to je Aljmaš na kontinentu'', kaže Dumančić.

Selo je živjelo od ribarenja, no ta je tradicija nestala. Pojavili su se neki novi obrti. Njemica Suzana u Aljmaš je doselila prije 15 godina. Pokrenula je proizvodnju slastica i surađuje s kruzerima. Iako razumije mlade koji odlaze u njezinu domovinu, ona u Hrvatskoj vidi prednost.

''Ja volim kvalitetan život ovdje, a vi imate vrt, vi imate koke, vi imate povrće, vi imate Dunav i imate prekrasan prirodan život. Samo novac je uvijek malo knap'', kaže Suzana.

Aljmaš svoju priliku traži u turizmu i gosti ga sve više otkrivaju. ''Mislim da nema zemlje u svijetu da nisu bili kod nas'', kaže Đurakov.

''Mislim da se Aljmaš treba bazirati na vjerskom turizmu, povezano s vinskim turizmom, gastro i nešto avanturističkog turizma'', objašnjava Darko Barjaktarević iz turističkog ureda Aljmaš.

Potencijal je golem, samo je onih koji bi ga mogli iskoristiti - sve manje. Aljmaš je nakada imao vlastiti matični ured, svoju kino dvoranu i disco. Sve je krenulo nizbrdo s Domovinskim ratom.

''Pred rat je 20 posto Aljmašaca svoju egzistenciju našlo radom u Borovu u Vukovaru, ostalih 80 posto u Osijeku, gravitiramo najviše Osijeku. Međutim, svi znamo da privreda kako grada Vukovara, tako i Osijeka, je maltene prepolovljena zbog nedostatka radnih mjesta, uvjeta života. Za razliku od prije kada bi otišla glava obitelji, pa se gradilo kod nas, sad ako mladi odu, tamo zasnuju obitelj, rijetko će se tko vratiti. Irska i Njemačka su odredište mladih Aljamšaca'', rekao je Ivica Stanković iz mjesnog odbora Aljmaš. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr