Olakšavanje ulaganja: Rasprava o strateškim investicijskim projektima

Saborska oporba procijenila je u srijedu da izmjene koje u Zakonu o strateškim investicijskim projektima nudi Vlada neće privući investitore, a pita i tko vodi politiku Hrvatske narodne banke.

Pročitajte i ovo Iznenađenje s Pantovčaka Kako je Milanoviću palo na pamet da izbori budu u srijedu, a ne u nedjelju? Dan za pamćenje Obrat na obrat! Sve što trebate znati o najluđem danu u hrvatskoj političkoj povijesti

Znamo iz prijašnjih razdoblja da tu politiku nije vodio guverner, nego Ivica Todorić, tko je danas vodi ne zna se, izjavio je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

Reagirao je time na istup Gorana Marića (HDZ) koji je, nabrajajući razloge zbog kojih u Hrvatskoj nema investicijske aktivnosti, spomenuo i deflaciju o kojoj, rekao je, nitko ne govori, pa ni HNB. Središnja banka, tvrdi, spava, hibernira već 12, 15 godina, nju ne zanima što je deflacija.

HDZ-ov zastupnik Vukšiću odgovara da ni on ne zna tko vodi politiku HNB-a, ali da se mogu steći određeni dojmovi.

"Ovako iz javnosti se stječe dojam da, ako je netko u stanju stegnuti kravatom vrat guverneru u kafiću na domjenku za Božić, onda mislim da ima dominaciju nad njim, pa možda ima i utjecaja", rekao je Marić.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva Alen Liverić potvrđuje da važeći zakon propisuje da investitor mora imati potpuno osigurane izvore financiranja projekta. Po novome, investitor će u roku od 60 dana od dana donošenja Vladine odluke o proglašenju strateškog projekta morati dostaviti dokaz da je osigurao najmanje deset posto ukupne vrijednosti projekta. Mariću, odnosno HDZ-u, to se ne sviđa.

Mijenjamo zakon zato što investitori nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju, pa kako će uspjeti bez toga, ako toga nema bolje da ništa i ne počinjemo. Štetu će imati svi, a najviše država, kaže Marić.

Lako se da zaključiti, kaže laburist Dragutin Lesar, da zakon treba izmijeniti zbog monetizacije autocesta jer hrvatska država nije uknjižena kao vlasnik u zemljišnim knjigama te da treba i "olabaviti" dio koji govori o obavezi investitora da osigura financijska sredstva za provedbu projekta. To su jedini pravi razlozi izmjene ovog zakona, izričit je Lesar.

I Vukšić je uvjeren da ponuđene izmjene neće donijeti investicije. "Problem je u Vladi, u ljudima koji trebaju realizirati ono što se tri godine obećava", kaže zastupnik i procjenjuje da će izmjene biti još jedno prazno obećanje.

U privlačenje investicija ne vjeruje ni Boro Grubišić (HDSSB), koji se poigrao i kraticom Ministarstva gospodarstva, resornog za investicije. Novi je izraz 'mingo', možda bi bolje bilo 'bingo', možda bi prije 'upiko' investiciju, kaže Grubišić.

Dijametralno suprotno na Vladin zakon i izmjene gledaju iz vladajuće koalicije.

Zakon je sjajan, izmjene su provedene na iskustvu, nakon 20 godina Hrvatske ovo je prvi zakon koji u sebi ima riječ "strateška investicija", kaže Rajko Ostojić (SDP).

Hoće li više te pompozno najavljivane investicije?

Srđan Gjurković (HNS), suprotno oporbi, tvrdi da investicija ima. Pozivajući se na podatke HNB-a, tvrdi kako su u prvih šest mjeseci ove godine izravna inozemna ulaganja u Hrvatskoj iznosila dvije milijarde i 170 milijuna eura što je, kaže, četiri puta više nego cijele prošle godine. "Vjerojatno je to rezultat aktivne politike povećanih aktivnosti i mjera privlačenja investicija od strane hrvatske vlade, ma što vi govorili o tome", zaključio je Gjurković.
Grubišić: Za RIZ Odašiljače krivi pojedinci iz vlasti povezani s poduzetničkim mafijaškim sferama

HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić nazvao je danas "pojedince iz vlasti povezane s pojedincima iz poduzetničkih mafijaških sfera" glavnim krivcima za stanje u tvrtki RIZ Odašiljači.

"Pojedinci iz vlasti povezani su s određenim pojedincima iz poduzetničkih sfera, da ne kažem mafijaških, gdje provode takve odluke i takve namjere koje dovode RIZ odašiljače u situaciju da su već 15 puta bili na Markovom trgu, da su pisali i predsjedniku Sabora i predsjedniku Vlade i predsjedniku države po nekoliko puta, ali se ništa ne rješava", ocijenio je Grubišić nakon stanke u Hrvatskom saboru na zahtjev nekolicine zastupničkih klubova, a zbog aktualnog stanja u RIZ Odašiljačima.

Morao je, kaže, progovoriti o tragediji te nekada velike firme koja sada ima 230 zaposlenih, većinom inženjera, koja proizvodi i prodaje visoko sofisticiranu tehnologiju na zahtijevna tržišta.

O njihovim se problemima, podsjeća, javno piše u medijima, a spominju se i imena dok, kako tvrdi, DORH i USKOK ništa ne rade po tom pitanju.

"Moramo progovoriti o imenima koja su ovdje, koje radnici RIZ odašiljača spominju, a spominju i Kamila Vranu, čovjeka poznatog po pronevjeri robnih rezervi, Roberta Hirca iz afere Zagorec i uvoza smeća za naše MIG-ove. Nekakvog (Roberta) Inkreta i tako dalje", kaže Grubišić.

"Iako je Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija naredilo da se iziđe u susret takvoj izvoznoj firmi, DUUDI i CERP i dalje zatežu i podložni su utjecajima, da tako kažem, poduzetnika ili, kako bih ja rekao ovdje, mafijaša", naglasio je Grubišić.

Na njegove tvrdnje reagirao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko upozorivši Grubišića da je "vrlo olako izjednačio poduzetnike s mafijašima".

"To nije prihvatljivo, nije ni dobro, a nije ni točno. U svakom društvu ili skupini ima i dobrih i loših, čak i među kojotima, kako ne bi bilo i u ljudima", ustvrdio je Leko.

Za nezavisnog Branka Vukšića problem RIZ Odašiljača leži u atraktivnom prostoru koji, kako tvrdi, preko noći obogaćeni hrvatski tajkuni žele iskoristiti.

"Slučaj RIZ-a pokazuje da vlada nešto ispod stola, a ne pravo, i da vlada nepravda", uvjeren je Vukšić koji se pita i zašto RIZ-ovci na Markov trg dolaze 25 puta, a da nitko iz vlasti ne riješi njihov problem.

Laburist Dragutin Lesar podsjetio je kako su se RIZ-ovci obratili svim saborskim klubovima tražeći da Sabor svojim zaključkom obaveže Vladu da donese odluku na osnovu koje će Agencija CERP dionice RIZ-a ustupiti RIZ-u sukladno prijedlogu Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija.

"Oni naravno ne znaju da sistem predlaganja zaključaka prema Poslovniku Hrvatskog sabora ima problem jer od davanja prijedloga zaključka u proceduru i otvaranja rasprave prolazi u prosjeku od šest mjeseci do četiri godine", ustvrdio je Lesar.

Dodaje međutim i da bi, kada bi takav prijedlog zaključka bio upućen u proceduru, bio proglašen suprotnim zakonu jer je, nažalost, Zakonom o upravljanju državnom imovinom Sabor sve ovlasti prenio na Vladu.

"Mi ne primjećujemo hrvatsku dramu kroz koja prolaze mnoga poduzeća i radnici nekih poduzeća od Jadran kamena, preko Imunološkog do RIZ-a. Ali najviše zabrinjava toliki prijezir i bešćutnost politike prema proizvodnji i proizvodnoj djelatnosti u Hrvatskoj", rekao je HDZ-ov Goran Marić.

Uvjeren je da bi, da se radi o trgovačkom centru, već odavno problem bio riješen."Radile bi se obilaznice na račun državnog proračuna, ali to bi se rješavalo, a kad je u pitanju proizvodnja o kojoj samo volimo pričati, ništa se ne čini", zaključio je Marić.
Sabor odao počast dr. Franji Tuđmanu

Hrvatski sabor u srijedu se prisjetio da je prije 15 godina, 10. prosinca 1999. umro prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman te su mu zastupnici odali počast.

Petnaesta je obljetnica smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Tuđmana, podsjetio je zastupnike predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i pozvao ih da mu minutom šutnje odaju počast.

Neka mu je vječna slava i hvala, rekao je Leko. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook