Bajić je kazao kako je lani zabilježen 3-postotni porast broja podnesenih kaznenih prijava u odnosu na 2010. godinu, i to prije svega protiv nepoznatih počinitelja (za 11 posto), zbog čega je DORH organizirao radne sastanke s Ravnateljstvom policije oko intenziviranja otkrivačke djelatnosti policije.
U porastu je i broj kaznenih prijava protiv mlađih punoljetnih osoba (2 posto), maloljetnih osoba (4 posto) i pravnih osoba (17 posto), dok su u neznatnom padu prijave protiv odraslih osoba. Državna odvjetništva imala su u radu protiv poznatih počinitelja (odrasli, mlađi punoljetnici, maloljetnici i pravne osobe) 63.638 prijava. Riješeno je 53.456 prijava.
Što se tiče strukture kriminaliteta, 57 posto kaznenih djela odnose se na imovinske delikte, 6 posto vezan je za zlouporabu droga, 5 posto su nezakonitosti iz platnog prometa i poslovanja te područja slobode i prava. Bajić je istaknuo kako je lani zabilježen značajan porast broja odbačaja kaznenih prijava (45 posto), najveći u zadnjih deset godina.
To je obrazložio velikim brojem kaznenih prijava građana koji se žale na pravosudne i upravne odluke kada im kazneni postupak služi kao zadnja mogućnost da istjeraju pravdu. Opravdanje vidi i činjenici da je znatan dio prijava odbačen jer su iz kaznenog prebačene u prekršajni postupak koji je obustavljen jer se za istu stvar ne može procesuirati u različitim postupcima.
Takvo opravdanje, po mišljenju predsjednika Odbora Josipa Kregara (SDP), ne objašnjava tako velik broj odbačaja, a nužnim ocjenjuje selektiranje prioriteta u radu državnih odvjetništava. "Trošenje energije na za društvo manje opasna djela znači zakočiti rad DORH-a, a posebno USKOK-a", rekao je Kregar, koji očekuje da će prioritet u radu tužiteljstava u ovoj i idućim godinama biti rješavanje kaznenih djela iz pretvorbenog kriminala.
Bajić se pohvalio s 87,3 posto osuđujućih presuda na temelju rada državnih odvjetništava, kao i podatkom da su tužiteljstva kroz 82 mjere lani zamrznula 255 milijuna kuna nezakonito stečene imovinske koristi, od čega je oduzeto 79 milijuna kuna.
Prošlu godinu označio je kao najuspješniju u radu USKOK-a koji je lani imao u radu 1184 prijave te 292 optužnice koje su u čak 97 posto slučajeva rezultirale osuđujućom presudom. Lani se bilježi i, računajući zadnje godine, najniži broj ubojstava i teških ubojstava u Hrvatskoj (44), što je Peđa Grbin (SDP) ocijenio kao potvrdu da je, unatoč slici koju prezentiraju mediji, Hrvatska i dalje vrlo sigurna zemlja.
Grbin je upozorio ne problem prisilne naplate od dužnika (građana) kada se prvo ide na prisilno založno pravo, a tek potom na ovrhu, čime se, naglasio je, građane dodatno opterećuje s dva troška, a postupak se odugovlači, s čime se Bajić složio, rekavši da institut prisilnog založnog prava ne polučuje rezultate.
Bajić je izvijestio i da je DORH, temeljem naloga suca istrage, lani uputio 729 zahtjeva za mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, a da je sudac prihvatio njih 728, i to protiv 1781 osobe, dok je 2010. to bilo protiv 2534 osobe.
U 62 posto slučajeva te su mjere rezultirale optuženjima, a 43 posto tih mjera odnosilo se na zlouporabu droga, 18 posto na organizirani kriminal, a 13 posto na razne druge zlouporabe. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
