Embargo s najava njihovih žalbi sud je skinuo danas u podne.
Na petnaestak stranica obje obrane nabrajaju one dijelove presude koje su prema njihovu mišljenju pravno neutemeljene. Neselektivno granatiranje Knina po stajalištu je suda krunski dokaz postojanja ujedinjenog zločinačkog pothvata dogovorenog na Brijunima. 'Obrana smatra da je ovim i sličnim stavovima iz presude došlo do teške povrede prava. Na Knin je palo 1205 granata od kojih tek mali dio nije pogodio legitimne vojne ciljeve', obrazložio je sudac Orie.
Pa u pisanom obrazloženju 1400 strana teške presude sud s tih 5 posto povezuje i sva druga generalima presuđena kažnjiva djela. To čini na, po odvjetniku Mišetiću, potpuno pravno i činjenično neutemeljen način. 'Iako politika hrvatskog vojnog i političkog vrha nije bila dopuštanje pljačke, paleži i druga kaznena djela iako je utvrđeno da u Hrvatskoj nije postojala politika neprocesuiranja - Vijeće smatra da su sva ta kaznena djela počinjena nakon operacije Oluja bila logična posljedica protuzakonitog korištenja topništva', tvrdi Mišetić.
>> Žalba na presudu generalima: 'Bilo bi loše imati istu taktiku'
Logika suca Oria kaže kako Vijeću izvorno baš nije jasno sadrži li brijunski sastanak zločinačku namjeru. Stoga će vijeće, odlučuje, prvo utvrditi da je 65 granata palo na livade i to presudit kao neselektivno granatiranje. Potom će se vratiti natrag te brijunski sastanak proglasiti umom zločinačkog plana. A generale krivima jer su tamo bili. Ta konstrukcija pravno je teško shvatljiva i obrani generala Markača. U svom podnesku uz ostalo kažu kako je na Brijunima planirana legitimna vojna akcija. Podsjećaju da ostavljanje koridora za bijeg stanovništva nije zločin protiv čovječnosti te ne predstavlja povredu ratnoga prava.
