Škabrnjani su se s tugom sjetili jutra kad su pripadnici okupatorske JNA i srpskih paravojnih postrojba, potpomognuti zrakoplovstvom, tenkovskim jedinicama i pješaštvom tzv. kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića, slomili otpor slabo naoružanih hrvatskih branitelja.
Pročitajte i ovo
Dok je trajao topnički napad, Škabrnju su napali tenkovi i oklopna vozila iz dvaju smjerova: Biljana i Zemunika Gornjeg. Nakon topničkog napada postrojbe JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u selo uništavajući kuće, gospodarske objekte, crkvu. Žene, djeca i starci ubijani su dok su izlazili iz skloništa iz neposredne blizine hitcima iz vatrenog oružja, tupim predmetima, udarcima po glavi i hladnim oružjem.
Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idući dana. Tijekom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u 'Oluji' 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao.
Obilježavanje 20. godišnjice stradanja Škabrnje počinje večeras u OŠ 'Vladimira Nazora'. Prigodnim skupom pod nazivom 'Zajedno kroz sjećanja' na kojem će sudjelovati predsjednik zadarske HVIDRA-e i vukovarski branitelj Ivica Arbanas i zapovjednik Samostalnog bataljuna Škabrnja Marko Miljanić. Nakon skupa bit će otvorena izložbe instalacija Zlatka Franića 'Svitlo hrvatskog križa'. Sutra će u toj školi biti predstavljena zbirka domoljubne poezije 'Zajedno kroz sjećanja' mlade škabrnjske pjesnikinje Katarine Pavičić.
Obilježavanju obljetnice pokolja trebao je prisustvovati i predsjednik RH Ivo Josipović, no iz njegova je ureda stiglo priopćenje kako zbog loših vremenskih uvjeta neće moći stići iz Vukovara u Škabrnju.
Zadarsko Županijsko državno odvjetništvo 1995. podignulo je optužnicu na temelju koje je do danas pravomoćno osuđeno 17 počinitelja zločina u Škabrnji, većina na zatvorske kazne od po 20 godina, dvojica na 10 godina, a među njima samo jedna nije osuđena u odsutnosti - Zorana Banić - osuđena na šest godina. Banić, medicinska sestra iz Zemunika Gornjeg, u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, uhićena je u Švicarskoj 2001. te izručena Hrvatskoj. Na prvom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora, na ponovljenu na 10, a Vrhovni sud smanjio joj je kaznu na šest godina koju je i izdržala.
Na zadarskom županijskom sudu u obnovljenu postupku sudi se Renatu Petrovu koji je također u odsutnosti bio osuđen na 20 godina. Hrvat podrijetlom s otoka Ugljana, živio je u Benkovcu i tijekom rata odjenuo je odoru Martićeve milicije. Petrov je proljetos uhićen u Dueseldorfu te je iskoristio pravo na obnovu postupka .
Zbog zločina u Škabrnji vođeno je više kaznenih postupaka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Milan Babić, kao predsjednik tzv. srpske krajinske oblasti, bio je osuđen na 11 godina zatvora. Milan Martić, načelnik kninske milicije, sekretar unutarnjih poslova i ministar obrane i unutarnjih poslova tzv. srpske krajinske oblasti te predsjednik te samozvane tvorevine izdržava kaznu od 35 godina. (Hina)
