Vlada je Saboru s današnje sjednice uputila prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, kojim se želi potaknuti investicije kroz skraćivanje i pojednostavljivanje administrativnih procedura.
Prijedlogom zakona definirani su i kriteriji za odabir strateških projekata, a među njima je i usklađenost s dokumentima prostornog uređenja. Kriterij za strateške investicijske projekte su i ukupni kapitalni troškovi ulaganja jednaki ili veći od 150 milijuna kuna, mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU uz ukupnu vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaku ili veću od 75 milijuna kuna, za projekte na potpomognutim područjima s ukupnim troškovima ulaganja od najmanje 20 milijuna kuna, a ista granica vrijedi i za otoke.
Posebno povjerenostvo za procjenu
Pročitajte i ovo
"Prepisali Plan 21"
Horvat: SDP-ova koalicija nudi neuspješni plagijat iz prošlosti
Fondovi EU
Grčić o novom programu od 10 milijardi eura iz EU-a: "Plaćat ćemo dvostruko veću članarinu, a Hrvatska je posljednja po iskoristivosti sredstava"
Konačnu odluku o strateškim investicijskim projektima donosila bi Vlada, koja bi osnovala i povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je kako je zakon dugo pripreman te da se njime utvrđuje lanac odgovornosti za provedbu investicijskih projekata.
Milanović kaže kako nije za to da država bude prisutna posvuda, ali se zalaže za to da tamo gdje sudjeluje u gospodarskim projektima, bude jasna, tvrda, a treba li i nemilosrdna.
>>Grčić: 'Ovo je revolucionaran Zakon!'; Milanović: 'I nije baš!'
Premijer: Nema više prostora za oporezivanje
U raspravi je premijer istaknuo i kako se ne slaže s izvještajem Europske komisije prema kojem u Hrvatskoj još uvijek ima prostora za oporezivanje. Hrvatska je, kaže, srednje opterećena porezno i to je već dovoljno opterećuje.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić ističe kako ni jedan strateški investicijski projekt neće biti moguće ostvariti ako nije predviđen u dokumentima prostornog uređenja.
Zakonom se, kaže, uređuju kriteriji i postupak za utvrđivanje strateških investicijskih projekata te raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, davanje koncesija, izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata.
Revolucija investicijskih projekata
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branko Grčić zakon smatra revolucionarnim jer će iz temelja promijeniti okružje za velike investicijske projekte.
Primjenjivat će se svi pozitivni propisi koji reguliraju posebna područja, od raspolaganja nekretninama, procesa izvlaštenja, dodjele koncesija i slično, ali na način da se ubrzavaju procedure, kazao je Grčić.
Posebno pritom naglašava rok od 15 dana za potrebna očitovanja državnih institucija. Rok se može produžiti za još 15 dana, ali iza toga više nema produženja, kazao je Grčić ističući kako se po prvi put penaliziraju institucije i službene osobe u njima ako se ne drže rokova.
Opovrgnuo je prigovore da se predloženim zakonom stvara 'siva zona' za upravljanje državnom imovinom te ponovio da se njime samo ubrzavaju postojeći postupci koji se tiču pojedinih faza u pripremi projekata.
Katalog s 40 velikih projekata države
Grčić je najavio i da će uskoro biti predstavljen katalog s 40 velikih projekata države.
Bitnim zakon smatra i ministar turizma Darko Lorencin koji ga smatra dijelom sustava koji Vlada stvara kako bi poboljšala sustav potpore investicija, a prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kaže da će Vlada nakon donošenja zakona imati u rukama snažan instrument za gospodarsku diplomaciju.
Iz Vlade su novinari dobili primjere dvaju investicijskih projekata koji oslikavaju prednosti koje donosi novi zakon.
Administrativni se koraci maksimalno skraćuju
Prvi je ulaganje od 200 milijuna eura u turistički resort za čiji početak gradnje prema sadašnjim propisima i praksi treba sedam sedam administrativnih koraka i u najboljem slučaju dvije godine, a nakon donošenja zakona to bi bilo riješeno u četiri koraka i pet mjeseci.
Drugi je primjer ulaganja u tvornicu ravnog stakla od 150 milijuna eura gdje se administrativni koraci skraćuju s gotovo dvije godine na najviše devet mjeseci.
U Vladi kažu da su primjeri stvarni, ali ne otkrivaju tko su investitori. (HINA)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook