Nesuđena zagrebačka bolnička za čiju se izgradnju, još potkraj 80-ih godina, izdvajao takozvani samodoprinos, ni nakon više od 30 godina još nije dovršena priča. Malo se vrti ideja da će ondje biti tehnološki park, malo opet bolnica. U nju je uloženo više od milijardu kuna za koje nitko nikada nije odgovarao.
Bolnica na kraju grada. Institucija u kojoj bi građani Zagreba mogli obaviti sve pretrage na jednom mjestu postala je ruglo grada. Nedovršena i napuštena Sveučilišna bolnica u Blatu stoji netaknuta 30-ak godina.
'Nitko ne zna ili možda oni koji su trebali znati nisu se mogli odlučiti što s tim napraviti. U jednom trenutku novci koji su trebali ići u ovu bolnicu su otišli u bolnicu Rebro. Nakon toga ovo opet stoji neiskorišteno', rekao je Marijan Ožanić, Začetnik ideje Tehnopolisa.
2012. godine svanula je ideja o prenamjeni toga prostora. Planirano je izgraditi Tehnološki park po uzoru na one u inozemstvu. Nakon početnog oduševljenja ta je ideja postala mrtvo slovo na papiru.
'Kad pitate mene i ljude koji razmišljaju o gospodarstvu, koji razmišljaju o radnim mjestima, ja sam subjektivan. Ja ću reći ovdje mi trebamo imati Tehnopolis u kojem će se zapošljavati mladi Zagrepčani i Zagrepčanke', dodaje Ožanić.
No nisu svi takvoga mišljenja. Na ideju za izgradnju bolnice upravo na ovom prostoru došlo je zbog povećanja broja stanovnika te širenja grada koji na južnom dijelu nema niti jednu bolnicu.
'Uvijek sam principijelno da se ide u ono što se krenulo. Dakle, po prijedlogu se ide u izgradnju te bolnice i tu bolnicu treba napokon nakon toliko godina staviti u funkciju jer ona je nasušna potreba Zagrepčana', smatra Andrija Mikulić, Predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba.
Nedavno je u generalni urbanistički plan grada Zagreba uvrštena izgradnja Sveučilišne bolnice. No dok ne počnu radovi ona će biti, kao i do sada, na meti kradljivaca. Cijeli kompleks na oko 200 tisuća četvornih metara čuva samo jedna osoba.
'Sigurno da nije dostatan jedan zaštitar i sami znamo i nama je dostupno iz medija niz informacija da se stvari otuđuju. Da se donje etaže koriste kao određena skladišta i da se s vremena na vrijeme neke stvari otuđuju. To sigurno nije dobro. To je primjer kako ne treba gospodarit prostorom odnosno nekretninama koje imate', rekao je Mikulić.
Gradnja je započeta 80-ih godina prošloga stoljeća i financirala se novcem građana. Od plaće su izdvajali jedan i pol posto za investiciju koja sve do danas nije u funkciji. U izgradnju je utrošeno 157 milijuna eura. No što će se dogoditi ako se taj objekt privatizira?
'Sama privatizacija koja bi isključivala, dakle, ljude koji su sufinancirali neke infrastrukturne objekte, primjera radi ili u ovom slučaju bolnicu, moralo bi im biti ponuđeno neki oblik suvlasništva u tom postupku, jer inače narušavate jedno od temeljnih načela, pravednost', kaže Luka Brkić, profesor ekonomije na fakultetu političkih znanosti.
Prostor zapuštene bolnice ipak se manjim dijelom koristi. Gradske vlasti iznajmljuju dio prostora za skladištenje, a neka kazališta koriste ga za skladištenje materijala svojih predstava. Niti nakon 30 godina još nije jasno hoće li ova predstava imati sretan kraj.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
Informer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.
