Sve smo bliže točki nakon koje nema povratka

Profesor Adrian Raftery, koji je vodio tim na Sveučilištu u Washingtonu, rekao je: "Veliki je problem što ne znamo točno odrediti kolike su šanse da će do drastičnih promjena temperature, vremenskih prilika, i razine mora doći, te hoće li drastične promjene biti sveobuhvatne ili će biti iznimke. Sa znanstvenog stajališta, ovaj tip istraživanja nije zadovoljavajući."

Pročitajte i ovo klimatski ekstremi Klimatologinja o opasnostima pred nama, ima li spasa? "Bojim se da smo svi zajedno zakasnili" Znanstvenici upozoravaju "Otapanje vječnog leda oslobodit će i ogromne količine otrovnog kemijskog elementa"

"Naša analiza je kompatibilna s prethodnim procjenama, ali došli smo do zaključka kako su male šanse da će se optimistični scenariji ostvariti. Bliži smo granici katastrofe nego što mislimo", rekao je Raftery.

Ni kada je u pitanju Pariški sporazum, Raftery nije bio optimističan: "Sveukupno, ciljevi koji su izraženi u Pariškom sporazumu su ambiciozni, ali realistični. Loša vijest je da ostvarenje tih ciljeva neće biti dovoljno da bi se spriječio rast temperature za više od 1,5 stupnjeva Celzijevih."

Studija profesora Rafteryja i njegovog tima objavljena je u znanstvenom časopisu Nature Climate Change.

Bližimo se točki nakon koje nema povratka

Druga studija, objavljena u istom časopisu, došla je do zaključka da, kada bismo ove godine zaustavili potrošnju fosilnih goriva, globalne temperature bi do kraja stoljeća vjerojatno dosegle razinu za 1,3 stupnja veću od predindustrijske ere, stoji u članku Independenta.

Postoji 13-postotna šansa da će Zemlja do 2100. godine biti toplija za 1,5 stupnjeva, tvrde autori predvođeni dr. Thorstenom Mauritsenom, s Instituta za meteorologiju Max Planck.

Postoji 90-postotna šansa da će se temperature na Zemlji do kraja stoljeća povećati za dva stupnja, 4,9 stupnjeva više od predindustrijske ere, unatoč mjerama kojima se nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Kada bi se to dogodilo, tvrde znanstvenici, ljudi bi se morali suočavati s užasnim posljedicama poput sveprisutne suše, ekstremnog vremena, i opasnog povećanja razine mora. Neki stručnjaci smatraju da zagrijavanje od dva stupnja predstavlja "točku nakon koje nema povratka", nakon koje drastična promjena postaje nezaustavljiva.

Ciljevi će biti ostvareni samo uz brzu promjenu politike

Gotovo je sigurno da cilj sprječavanja zagrijavanja većeg od 1,5 stupnjeva, što je određeno Pariškim sporazumom, neće biti dosegnut.

Dr. Dargan Frierson, sa sveučilišta u Washingtonu, rekao je: "Države su se zalagale za cilj od 1,5 stupnjeva zbog velikog negativnog utjecaja na živote, do čega će doći ako se taj cilj ne postigne. Uistinu, štete će biti mnogo gore ako se temperature povećaju za dva ili više stupnjeva."

"Naši rezultati pokazuju da je potrebna brza promjena politike kako bismo postigli zacrtane ciljeve", dodao je.

Kako bi analizirali utjecaj povećanja temperature, znanstvenici su proučavali podatke, sakupljene u proteklih 50 godina, vezane uz svjetsku populaciju i ekonomsku aktivnost.

Ovaj pristup razlikuje se od pristupa Međuvladine komisije za klimatske promjene (IPCC), čija se nedavno objavljena analiza temelji na četiri scenarija emisije fosilnih goriva.