EVO KAKO ĆE MIJENJATI EUROPU - 'Oni koji su prihvaćali imigrante na kraju su profitirali'

Ovog je tjedna u samo pet sati dronom snimljen ulazak gumenjaka punih izbjeglica iz Turske u Grčku, više nego ih je do prije nekoliko tjedana ulazilo u cijelom danu.

Pročitajte i ovo Cure detalji goleme krize Putin je bio na korak do lansiranja nuklearne bombe: Britanska premijerka proučavala smjerove vjetrova u slučaju katastrofe Odraz novih svjetskih odnosa Dvije velike europske zemlje u lovu na kineske špijune: Situacija je sve ozbiljnija

Iako je broj izbjeglica koji ulaze u Europu sve veći - to neće izazvati 'islamizaciju' Europe. Potvrđuju to podaci UN-a, a za Dnevnik.hr tu je situaciju prokomentirao sociolog Renato Matić, profesor na Hrvatskim studijima.

'Sirija je gotova - nema posla, nema života. Ništa osim oružja'

'Kao što je poznato, od ukupnog broja stanovnika EU, svega dva posto, odnosno oko deset milijuna su islamske vjeroispovijesti, dok je kršćana blizu 75 posto, odnosno oko 400 milijuna. Dakle mogući odgovor na pitanje o islamizaciji Europe može se izreći protupitanjem: je li realno i u kojem vremenu bi Europu moglo naseliti nekoliko stotina milijuna islamskih vjernika? Demografi bi mogli o tome reći nešto, ali ne i puno više, a sve su drugo isključivo spekulacije', ističe Matić.

Ako nemamo u vidu ove brojke, val izbjeglica samo izgleda veći nego što jest. U svakom slučaju, Europa će se mijenjati. Kazala je to i njemačka kancelarka Angela Merkel kada je u Njemačku ušao prvi veliki val izbjeglica - nekoliko desetaka tisuća njih u jednom tjednu.

'Ovo što sada proživljavamo je nešto što će nas zaokupljati u nadolazećim godinama i to nas mijenja, a mi želimo da ta promjena bude pozitivna. Vjerujemo da će tako biti', izjavila je Merkel početkom rujna.

'Migranti će promijeniti Njemačku'

Brojni ugledni mediji, kao što su New Scientist, Project-Syndicate, Mercatornet, Spectator, na koje nam je ukazao profesor Darko Polšek sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je pisao o ekonomiji masovnih migracija, također se bave promjenama koje nosi ova velika migracija.

Redom ističu kako je vrlo vjerojatno da će se ona pozitivno odraziti na Europu, barem što se tiče demografije ali i najvažnije - ekonomije. Uzmimo u obzir da će velik broj izbjeglica koji dolaze u zemlje zapadne Europe ondje biti integriran, školovati se i raditi u tim zemljama.

Kao primjer ekonomskog rasta onih koji primaju strance u svoju zemlju, Project Syndicate se osvrće na iskustva Velike Britanije: 'Velika Britanija je etnički izmješanija i na neki način društveno otvorenija od Njemačke. London je bez premca više kozmopolitski od Berlina ili Frankfurta. Općenito, Britanija je od imigracije profitirala. Dapače, Nacionalni zdravstveni sustav upozorio je kako bi bilo katastrofalno za zdravstvo ukoliko bi se u zemlju počelo puštati manje imigranata'.

Prednosti za zemlje koje primaju migrante su lako vidljive, piše Project Syndicate, oni često rade napornije i za manje novca od lokalnog stanovništva.

'Primanje imigranata ima ekonomskog smisla', piše New Scientist. Pozivaju se na podatke UN-a da u većini zemalja imigranti plaćaju veće poreze i društveno više pridonose zemlji u koju su došli, u odnosu na trošak koji stvaraju toj državi.

Pitanje u kojem smjeru se sada, uz veliki priljev ljudi druge kulture, može očekivati razvoj Europe, za sada daje odgovor samo na području demografije i ekonomije. Profesor Matić osvrnuo se i na malo širi kontekst.

'Iskustvo govori da se strateške ekonomske i političke odluke uglavnom donose kao da budućnost uopće ne postoji, ili postoji isključivo u gabaritima predvidivih i dohvatljivih aktivnijih godina aktera koji imaju moć donositi takve odluke. Ako je nešto moguće predvidjeti tada je to nastavak trenda neodgovornosti prije svega u području ekonomije i politike, pa je teško očekivati budućnost koja bi bila možda svjetlija od suvremenosti. Na drugoj strani, mnogi znanstvenici pa i s područja društvene znanosti iznose predviđanja, među kojima je nemoguće pronaći ona s kojima bi se složila većina članova znanstvene zajednice, što bi takvoj pretpostavci dalo kakav takav legitimitet. Osobno mogu samo izreći želju, s kojom bi se većina mogla složiti, a to je da Europa i svijet neće doživjeti ljudskom rukom pokrenutu kataklizmu u obliku nekog novog svjetskog rata ili ekološke katastrofe koja bi ozbiljno ugrozila život i zdravlje milijuna ljudi', zaključuje Matić.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook