Hrvatski med jedan je od najcjenjenijih u Europi. Kvalitetan hrvatski proizvod želi se probiti na tržište Europske unije, no količine su još uvijek preskromne. Svemu su kumovali i prošlogodišnji vremenski uvjeti, ali u razvoju hrvatskog pčelarstva pomaže izvlačenje novca iz EU fondova. Iduće godine tražit će se i zaštita istarskoga meda.
Drevni narodi med su nazivali hranom Bogova. Još i danas su nadaleko poznata njegova hranjiva svojstva. Glavni je sastojak medenjaka. Sve prisutniji i u kozmetici. Ukusan je, a i sve šareniji. Slaže se gotovo sa svakom namirnicom.
Medicinska svojstva njegov su as u rukavu. Pelud ni napredna tehnologija ne može laboratorijski proizvesti.
Može li ovaj hrvatski proizvod pokoriti svjetsko tržište?
Baš poput pčela, hrvatski pčelari, žele se udružiti. Hrvatska proizvodi 7 tisuća tona meda na godinu u 560 tisuća košnica. Za to je zaslužno 11 i pol tisuća pčelara.
Premalo za EU tržište. No Ministarstvo ima rješenje.
'Neminovno je udruživanje jer, na kraju krajeva ulaskom u punopravno članstvo zemalja EU, došli smo na tržište od 500 milijuna stanovnika', objašnjava Zoran Vasić, zamjenik ministra poljoprivrede.
Europa čeka kvalitetan hrvatski med. Tome već pomaže i europski novac. Istra će pak, zajedno sa Slovencima, krenuti put zaštite.
Pčelarima se smiješi svijetla budućnost. Gospodarska je to grana koja raste iz godine u godinu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Neće biti mandatarNakon što je od njega odustao i SDP, što je preostalo Milanoviću? "Operacija nije uspjela, ali..."
-
Zaštitnici hrvatskog nebaDnevnik Nove TV doznaje kad će Rafalei sljedeći put proparati nebo. Zamjenik zapovjednika HRZ-a: "Situacija nije ista kao s MiG-ovima"
-
Iz minute u minutuPredstavnici manjina prelomili: "Podržat ćemo ga za predsjednika Sabora"; bivša ministrica: "Velika koalicija HDZ-SDP za Hrvatsku bi bila najmanja šteta"
