Sada se strahuje da bi uskoro mogao poskupjeti i plin.
Pročitajte i ovo
Prof. dr. Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže kako premijer ima donekle pravo kada kaže da novonastali problemi muče i ostatak svijeta, no dodaje da smo se za te probleme morali pripremiti, a ne prilagođavati onome što na kraju uvijek izađe kao pravo jačega.
Kulić je također naglasio kako problemi zapravo i nisu toliko u npr. proizvodnoj cijeni ili izvorima nafte, nego u 'parazitima' koji od kriza žive.
Smatra kako će nove krize iznjedriti još niz raznih institucija, posrednika i tome slično, odnosno parazita koji će k tome biti podređeni međunarodnim institucijama. A kapitalizam, upozorava Kulić, zanima samo profit, a ne ljudski životi i kvaliteta tih života.
Prije godinu dana Hrvatska je bila peta najskuplja europska zemlja za dizanje kredita. Sada su ispred nje samo Slovenija i Italija.
A od jeseni Hrvatska bi mogla nadjačati i njih! Stambeni krediti mogli bi biti i do 16 % skuplji. Prosječna kamata sada je oko 6 %. Nakon što se prije dvije godine spustila na 4%, kamata bi se uskoro mogla vratiti i na 7 %, kolika je bila prije pet godina.
Tako bi se mjesečna rata kredita od 100 tisuća eura na 15 godina, mogla povisiti i za 80 eura. To znači porast za gotovo 1000 eura na godinu!
- Veći dio razloga je u rastu cijena nafte i cijena hrane koje se prelijevaju u inflaciju, većina analitičara procjenjuje kako će tijekom ljeta inflacija i prijeći 7 %. Drugi razlog je cijena izvora sredstava kojima se financiraju krediti i na inozemnom tržištu, gdje rastu referentne kamate, i na domaćem tržištu, gdje banke nastoje privući štediše tako da povećavaju kamate na štednju, kaže financijska analitičarka Gordana Gelenčer.
Procjenjuje se ipak, kako banke neće naglo dignuti kamate novih kredita, nego će ih postupno povećavati, svjesne da im građani sve teže otplaćuju i stare kredite.
