Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Sjećanje na trostruki zločin na Općinskom sudu

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor položila je jutros vijenac i zapalila svijeću ispred spomen ploče postavljene na ulazu u sudnicu u kojoj se 1999. godine dogodilo stravično ubojstvo.

Pročitajte i ovo Zanimljivi podaci Kako su glasale žene, za koga nisu glasali muškarci, kome su povjerenje dali mladi? Nasilje nad ženama Zbog nasilnika s pozicije moći vodi borbu kojoj se ne nazire kraj: "Očito se njemu ništa ne može. Tko više ima, taj može sve"

Nasilje u obitelji zaslužuje javnu osudu, a žrtve svu pomoć države i društva, dok obiteljske nasilnike treba razotkriti, staviti na stup srama i obilježiti za cijeli život, istaknula je Kosor.

"Smatram, a govorim to u ime i mnogobrojnih žena iz udruga i onih koje su žrtve nasilja, da bi sudovi morali izricati strože kazne, odnosno najviše zapriječene kazne za obiteljske nasilnike. To je društveno zlo koje se mora svaki dan iskorijenjivati i smanjivati", rekla je potpredsjednica Vlade dodavši kako se nada da tu ocjenu nitko neće protumačiti kao miješanje u sudbenu vlast.

Dosadašnje mjere za suzbijanje nasilja u obitelji pomogle su da se sve više žena odlučuje prijaviti nasilnika, pa je tako lani bilo oko 600 prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji, a ove godine u prvih nekoliko mjeseci već oko 800 prijava.

Kosor je najavila daljnju prilagodbu zakonodavstva u suzbijanju nasilja u obitelji, posebice Kaznenog zakona, te konačno rješavanje pitanja financiranja skloništa za žene.

Podsjetila je i na usvajanje programa zapošljavanja žena žrtava nasilja, budući se pokazalo da je ekonomska ovisnost jedan od najčešćih razloga zašto žene ne prijavljuju nasilje.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik istaknula je kako je dosad zabilježeno 18.000 prijava zbog nasilja, a pretpostavlja se da je "crna brojka" slučajeva neprijavljenog nasilja jednako tolika.

Lukač Koritnik kaže da sudovi izriču sankcije, no postoje i mjere opreza o zabrani pristupa koje se vrlo rijetko izriču. Smatra prioritetnim rješavanje pitanja financiranja skloništa za žene, pri čemu su potrebna tajna skloništa kojih ima svega pet od ukupno petnaestak skloništa u Hrvatskoj.

Koritnik ističe da situacija još nije dobra jer bi žene žrtve nasilja puno lakše rješavale svoje probleme kada bi mogle riješiti stambeno pitanje.

Također se gotovo uopće ne koriste sredstava koje je država predvidjela za poslodavce kao poticaj za zapošljavanje žena žrtava nasilja. Lani je tako zaposleno svega šest žena, upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.