Premijer se osvrnuo na zakon o životnom partnerstvu prilikom njegove najave. 'Ovo je jedan od svjetonazorskih zakona, a ne revolucijskih. Usklađujemo se sa zemljama EU u okviru prosjeka. To je ljudski zakon koji uključuje, a ne isključuje. Ništa manje i ništa više od toga. Isto se odnosi na novi kurikulum, obrazovanje u osnovnim školama. Pred nama su još ozbiljniji zadaci koji se odnose na održivost sustava', rekao je premijer.
Arsen Bauk, ministar uprave koji je predstavljao zakon rekao je da se razlike u braku i instituciji životnog partnerstva nalaze samo u položaju djece. 'Nemaju prava na posvajanje djece. Manjini će ovaj zakon donijeti nešto bolje, a većini neće donijeti ništa gore', zaključio je Bauk.
Najveći dio zakona odnosi se isključivo na istospolne parove i njihova statusna prava, te prava i obveze u pogledu nasljeđivanja, mirovina, uzdržavanja, zdravstvene skrbi, poreznih olakšica i dopusta za njegu partnera/ice, zdravstvenog osiguranja i posjeta u bolnicama, zaštite od diskriminacije na tržištu usluga, kao i slobodu kretanja na čitavom području Europske unije i pripadajuća joj prava u ovlastima Unije. Zakon o životnom partnerstvu bi do sredine srpnja Hrvatski sabor trebao i usvojiti.
Zakon o radu
Ministar Mirando Mrsić izložio je novi zakon o radu. 'Ključna reforma je reforma radnog zakonodavstva kako bi se prilagodili nastalim okolnostima.
Prava u novom zakonu su uređena i na korist poslodavaca i radnika i osigurat će zaštitu radnika i fleksibilnije radne odnose. Cilj je sačuvati radna mjesta, smanjiti rad na crno, smanjiti represiju poslodavcima u odnosima', rekao je ministar.
Primjerice, sati rada tjedno su spušteni sa 56 najviše na 50 radnih sati ili npr. konobar koji radi puno radno vrijeme kod jednog, moći će raditi na puno radno vrijeme i kod drugog poslodavca.
'Najbitnije u ovom zakonu je hoće li biti više posla i radnih mjesta ili manje. Intencija zakona je da će biti više poslova, da više ljudi radi, ne da se više radi na jednom radnom mjestu. Inače ga ne bi ni takli', kaže premijer Zoran Milanović.
Izmjene Ovršnog zakona
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Ovršnog zakona kojim se, po riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, uvodi ravnoteža između ovrhe kao "surovog i hladnog mača sustava" i mehanizama za zaštitu građana koji u situaciju ovrhe nisu došli svojom krivnjom.
Jedna od važnijih novosti je vraćanje instituta opomene, odnosno obveze da se građane upozori da će nad njima biti uvedena ovrha.
Skraćuju se i uvode čvrsti rokovi u kojima se takvi predmeti moraju provoditi pred sudovima, a uvode se i vijeća pred prvostupanjskim sudovima kako bi se što više takvih predmeta rješavalo u prvom, a ne u drugom stupnju.
Javnim se bilježnicima ujedno uvodi obveza da rješenje o ovrsi dužnicima moraju proslijediti u roku 30 dana, da se ne bi, kao dosad, događalo da neka od tih rješenja uopće ne budu uručena.
Sve to, kazao je Miljenić, za cilj ima što više skratiti postupak i onemogućiti pretjerani rast duga, jer za vrijeme trajanja postupka na neizvršenu obvezu dužniku se obračunavaju kamate.
Kako bi se ovrhe nekretnina izvukle iz spekulativnih krugova, u kojima se teško stečena nekretnina prodaje unutar zatvorenog kruga po nerealnim cijenama, uvodi se i veća transparentnost dražbi, kroz elektroničke dražbe s kojima moraju biti upoznati i dužnik i vjerovnik.
Također je predviđeno pravo dužnika da u ovršenoj nekretnini provede još godinu dana, uz određenu financijsku naknadu, dok se ne snađe za drugi smještaj.
Predloženim izmjenama zakona ovrha se može i odgoditi, a među razlozima za to Miljenić je izdvojio slučajeve katastrofe, poput poplava koje su nedavno pogodile Slavoniju, kao i neke kaznene postupke.
Primjerice, u tijeku je velik broj predmeta protiv svakojakih štedionica koje provode ovrhe na temelju danih zajmova, a izmjenama se daje mogućnost da se te ovrhe zaustave do dovršetka kaznenog postupka, kako se ovrha ne bi provodila nad nekretninom nad kojom je ta štedionica pravo stekla kaznenim djelom. Za vrijeme trajanja odgode, ističe Miljanić, zamrzavaju se i kamate na dug.
Ujedno se od ovrhe oslobađaju neki prihodi, poput darova za djecu ili naknada za saniranje šteta nastalih katastrofama, a poslodavce se oslobađa obveze da knjigovodstveno provode ovrhe na plaće.
Nove bi odredbe trebale olakšati i oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi, utvrđene u kaznenim postupcima, a njime se izjednačuju i honorari s plaćama i mirovinama, tako da ne bi bilo moguće provesti ovrhu nad cjelokupnim iznosom honorara ako je to jedini prihod dužnika.
Žrtve seksualnog nasilja
Ministar Predrag Matić govorio je o nacrtu prijedloga zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu
'Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu imat će osiguranu psihosocijalnu i pravnu pomoć, novčanu naknadu i dr. novčana prava', kaže Matić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
