Frane Miloš i njegova ekipa sve su samo ne obični poduzetnici. Sami sebe nazivaju svemirskim inženjerima, jer njihovi softveri pokreću satelite.
"Radimo konačna rješenja koja se koriste u velikim svemirskim misijama", kaže Miloš, koji je u ovom poslu već 20 godina. Razvoj svemirskih tehnologija nešto je u što su se upustili sami, bez pomoći države.
''Hrvatska nema fakultetski smjer svemirskih inženjera, tako da mi zapošljavamo softverske inženjere koje onda učimo kroz projekte i edukacije", kaže Miloš.
Franina tvrtka jedan je od razloga zbog kojih je hrvatsko gospodarstvo još uvijek među top 50 najinovativnijih u svijetu. Najbolji su Južna Koreja, Švedska i Njemačka, a Hrvatska je s 38. pala na 41. mjesto.
Unatoč velikom broju startupova i inovatora, jako malo ulažemo u područje istraživanja i razvoja. Prema podacima Eurostata, izdvajamo svega 0,85 posto BDP-a za te namjene, dok je europski prosjek i do 3 ili 4 puta veći.
"Ipak idemo prema naprijed, obvezali smo se da taj cilj bude 1,4 posto. Ulaganje u istraživanje i razvoj je neizvjestan proces", kaže Antonija Mršić iz Ministarstva gospodarstva.
Svima koji žele razvijati inovativne poslove na raspolaganju je i Erasmus program za poduzetnike početnike. Hrvatska gospodarska komora vas šalje na školovanje u inozemstvo i subvencionira vam dio troškova.
"Nakon jednog do šest mjeseci te osobe, odnosno tvrtke, vraćaju se kući, primjenjuju ta znanja i povezuju se s tvrtkama iz zemlje u kojoj su bili", kaže Ivan Božac iz Hrvatske gospodarske komore.
Ministarstvo gospodarstva inovatore poziva da se okrenu novcu iz europskih i nacionalnih fondova. Tu ih ukupno čeka više od milijardu i pol kuna.
