Povod dopuni bilo je tumačenje Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne smije objavljivati podatke iz imovinskih kartica koji se odnose na bračno stanje i broj djece, neto plaću dužnosnika iz prethodnog zaposlenja te detalje o kreditima koje su dužnosnici ugovorili prije stupanja na dužnost.
Pročitajte i ovo
Zbog 'slučaja kartice', Vlada je pokrenula postupak smjene ravnatelja AZOP-a, Ante Rajkovače i njegove zamjenice Dubravke Dolenc.
Ustavni sud još se 2012. bavio tim zakonom te zaključio da nema ništa spornog s objavom dijela podataka dužnosnika, kazao je predsjednik Odbora Peđa Grbin, precizirajući kako se predložena dopuna odnosi i na postupke u tijeku, dakle i na postupak o rješenju AZOP-a.
Ta će dopuna osigurati da ono što treba biti javno i bude javno, kaže Grbin.
Članovi Odbora pozdravljaju "brzu i korisnu" reakciju SDP-ova Kluba, Vladi prigovaraju što nije ranije reagirala na upozorenja da zakon treba doraditi.
"Brine me palijativan pristup rješavanju ovog probema", kaže Goran Beus Richembergh (HNS) koji podjeća da je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković još prije osam mjeseci izradila katalog problema.
Vladi je predbacio što nije ranije regairala i što se u praksi ponaša kontradiktorno.
Smjenama u AZOP-u kaznila je ljude koji su dali rigidno tumačenje, a s druge strane daje se "bianco zadužnica" glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu koji se, odbijajući dati podatke o plaćama na HRT-u, pozvao baš na sporna tumačenja Agencije, primjetio je Beus.
S tim se viđenjem slaže Josip Salapić (HDSSB) koji ističe da treba pojačati mehanizme kontrole, odnosno Povjerenstvu dati alate kojima će kontrolirati sve informacije koje mu dolaze, a ne "praviti lakrdiju smjenama da se zadovolji javnost".
I laburist Dragutin Lesar propituje čija je imovinska kartica bila povod za spornu odluku Agencije.
Jelušić: Zbog imovinskih kartica postaviti i pitanje odgovornosti Povjerenstva
SDP-ov Ivo Jelušić smatra da bi zbog uklanjanja dužnosničkh imovinskih kartica s interneta, trebalo postaviti i pitanje odgovornosti Povjerenstva, ne samo Agencije.
"Ovdje se radilo o tjeranju inata", ocijenio je Jelušić držeći da ni Agencija, ni Povjerenstvo ne rade posao kako treba. Nitko od njih očito nije pročitao odluku Ustavnog suda, jer da jesu, ne bi došlo do skidanja kartica s interneta, smatra.
Milorad Pupovac (SDSS) izražava bojazan da bi se dodavanjem rečenice kako se na dužnosnike ne odnosi Zakon o pravu na zaštitu osobnih podataka mogla otvoriti mogućnost zloporabe svih osobnih podataka dužnosnika. "Zdravstveno stanje predsjednika države je javni interes, ne i njegove kćeri i sina", konkretizirao je Pupovac bojeći se da bi široko tumačenje dostupnosti informacija, stavilo na raspolaganje medijima i drugim centrima moći sredstvo ucjene.
Uz niz zamjerki, Odbor je podržao Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravu na pristup informacija, a najoštriji u kritikama bio je vanjski član Dragan Zelić (GONG).
Prihvate li se ove izmjene imat ćemo manje transparentnosti nego do sada, rekao je Zelić poručivši kako se ne bi smjelo događati da na stol dolaze tako loši zakoni.
Grbin pozdravlja izmjene, no upućuje na tri sporne odredbe. Problematično je, kaže, da se zakon stavlja na drugo mjesto, ispod nekih drugih propisa, odnosno da neki pravilnik može staviti taj zakon izvan snage.
Spornim drži i odredbu koja ukida obvezu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kod donošenja podzakonskih akata, te odredbu koja kaže da se objava podataka o javnoj nabavi ograničava samo na podatke koji nisu dostupni na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave.
Javna nabava je 'javna utrka' i tu se nama što skrivati, kaže Ingrid Antičević Marinović (SDP) i poručuje da se tijela javne vlasti moraju što više otvoriti javnosti.
Ova Vlada i vladajući nemaju se čega bojati, ustvrdila je zastupnica. (Izvor: Hina)
Na ovaj tekst Hrvatske informativne novinske agencije demantijem je reagirala Agencija za zaštitu osobnih podataka:
"Netočno je da bi se zbog uklanjanja dužnosničkih imovinskih kartica s interneta trebalo postaviti i pitanje odgovornosti Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Naime, Agencija nikada nije naložila uklanjanje kartica niti zabranila prikupljanje osobnih podataka niti je naložila bilo kakvo skrivanje osobnih podataka već je samo naložila uklanjanje sa interneta onih podataka koji kao takvi nisu propisani Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, pa samim time nisu sukladni pravu EU (Direktivi 95/46 EU Parlamenta i Vijeća).
Nije istina da Agencija ne radi svoj posao i da nije pročitala Odluku Ustavnog suda koji navod je objavljen u članku od 12. svibnja 2015. godine naslova „Imovinske kartice dužnosnika sa svim podacima opet na Internetu“.
Rješenje Agencije temelji ne samo na nacionalnim zakonima (Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o zaštiti osobnih podataka) već u potpunosti slijedi praksu EU-a, poglavito praksu Suda Europske unije čije tumačenje govori u prilog rješenju Agencije, kao i mišljenja svih do sad prikupljenih neovisnih tijela na području EU-a za zaštitu osobnih podataka. Sukus mišljenja neovisnih tijela kao i prakse Suda Europske unije ne odnose se samo na opseg podataka i načelo razmjernosti već i na načelo zakonitosti - ono što zakonom nije propisano za javnu objavu, ne smije se objaviti.
Konačno, u odnosu na članak od 12 svibnja 2015. godine naslova „Imovinske kartice dužnosnika sa svim podacima opet na Internetu“ neistinito se navodi da su ljudi u Agenciji dali rigidno tumačenje jer je Agencija donijela zakonito rješenje koje je pogrešno prezentirano čime je nanesena ogromna šteta ne samo njenom ugledu već i ugledu njenih čelnika. Rješenje Agencije nipošto ne sadrži rigidno tumačenje već je u potpunosti zakonito."
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
