Bauk ili spasitelj?

'MMF će nam dati novac, zauzvrat neće tražiti ništa'

Piše Sabina Tandara, 23. srpnja 2009. @ 19:09

Je li MMF bauk? Hoće li njegovim dolaskom doći do devalvacije, zatvaranja bolnica i otpuštanja. Vlada širi taj strah, no postoji li i druga strana medalje? Može li MMF biti koristan, istražila je Sabina Tandara i na primjeru zemalja koje su tražile usluge tog međunarodnog financijskog policajca.

'Mi znamo kakvi su njihovi principi i što traže i mi možemo to sve sami, ne treba nam tutor', govorio je ministar financija Ivan Šuker 11. srpnja 2009. godine. No, hoće li ga moći izbjeći? Državnu potrošnju nisu skresali, ali su zato uveli poreze. Sat polako otkucava, a državna blagajna i dalje je prazna. 'Hrvatska se ne treba bojati pomoći MMF-a budući da MMF danas definitivno nije svjetski financijski policajac kao što je bio prije deset godina, nego njegova je funkcija da državama po prihvatljivim uvjetima omogući refinanciranje', stav je Hrvoja Stojića, glavnog analitičara Hypo banke.

'MMF traži odgovornu Vladu'

Nema straha od devalvacije, poručuju Linić i Stojić, uzdajući se u HNB i guvernera Rohatinskog Vlada tvrdi kako dolaskom MMF-a ne bi bilo milosti prema socijalnim pravima, mirovinama, plaćama. U Latviji je, na primjer, budžet za plaće srezan 20 posto. 'Ne treba se zavaravati da oni neće inzistirati na određenim promjenama u vođenju fiskalne politike', kaže Stojić. No, Slavko Linić iz SDP-a uvjerava kako će nam MMF pozajmiti novac, a zauzvrat neće tražiti ništa. 'MMF traži odgovornu Vladu koja mora imati program s kojim će jasno poslati poruku građanima Hrvatske i gospodarstvu te svjetskim financijerima da neće trošiti više nego što zarađujemo', kaže Linić.

Strah od devalvacije i iskustvo drugih zemalja

Brojne zemlje istočne Europe otvorile su vrata MMF-u i dobile pozajmicu. Ukrajina - 5,5mlrd eura, Rumunjska - 12,95 mlrd, Bjelorusija - 2,5 mlrd, Latvija - 1,7 mlrd, Mađarska - 20 mlrd, Poljska - 15,7 mlrd, Bosna i Hercegovina - 1,2 mlrd, Srbija - 2,9 mlrd. Turska čeka odobrenje, a Bugarska je na dobrom putu da zatraži pomoć. Devalvacije u ovim zemljama, tvrde analitičari, nije bilo. No, u Hrvatskoj bi, strahuju u Banskim dvorima, moglo doći do slabljenja kune, a tada bi porasle rate kredita, povećale bi se cijene. 'Ne vjerujem u devalvaciju kune pogotovo pod pritiskom MMF-a, budući da naša središnja banka uživa vrlo visok kredibilitet', kaže Stojić. 'Dok god imamo guvernera Rohatinskog smatram da može naći rješenje s MMF-om i da će čuvati vanjsku stabilnost i tečaj kune', smatra i Linić. MMF bi lagano napunio blagajnu, ali pod ne baš laganim uvjetima. Na redu je Vlada - nepopularnim potezima sakupiti novac ili kapitulirati pred MMF-om.