'Svjesni smo stanja u državi, ali zatvorimo li farme i mi ćemo biti među najugroženijima'

Predstavnici Kriznog stožera za obranu cijene mlijeka danas su zatražili prijem kod premijera Zorana Milanović kako bi mu iznijeli svoje probleme i zahtjeve za rješavanje problema u sektoru, nakon što na jučerašnjoj desetsatnoj sjednici Savjeta za mlijeko u Ministarstvu poljoprivrede nisu postigli dogovor o otkupnoj cijeni mlijeka.

Pročitajte i ovo Pregovori i razgovori Neki zastupnici Domovinskog pokreta neće podržati Plenkovića? "Pitajte ga hoće li dati potpis, a ima ih još koji će izletjeti" Pregovori i razgovori Oglasio se ključni čovjek za formiranje saborske većine. Kosor: "Nitko se nije ponizio kao Plenković"

Čelnik Kriznog stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo uoči sjednice Vlade novinarima je pred Banskim dvorima podijelio priopćenje u kojem se navodi kako žele 'skrenuti pozornost visokim dužnosnicima kao i saborskim zastupnicima na alarmantno stanje u mljekarstvu'.

'Molim vas da naš pismeni prijedlog sa zahtjevima uručite premijeru prije ili nakon sjednice Vlade, da primi našu delegaciju. Mi čekamo njegov prijem, na drugačiji način nismo mogli do njega. Situacija je ozbiljna ne samo za nas proizvođače, već i za građane kao potrošače', rekao je Laslo novinarima.

Ako im se ne pomogne, kazao je Laslo, Stožer će se ponovno sastati i donijeti konačnu odluku o daljnjim akcijama.

Nije želio konkretno reći kakvi će to biti potezi dok se ne vidi što će riješiti u Vladi i Saboru, no plan je, kao što su ranije najavljivali, blokada granica.

No, ako se bude išlo u blokadu granica neće se ometati građani u prolazu već samo cisterne koje uvoze mlijeko i narušavaju proizvodnju domaćeg mlijeka, istaknuo je Laslo.

Ponovio je kako će se, ako se problem ne riješi, u ovoj godini ugasiti 11 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača mlijeka.

'A onda naši građani i ministar, tko god on bio, neće moći štititi interese građana prilikom kreiranja cijene na trgovačkim policama', kazao je.

Dodao je i da, ako se ministar poljoprivrede toliko brinuo za građane, onda je trebao u veljači, kada je mljekarska industrija skinula cijenu mlijeka za 51 lipu, reći prerađivačima da skinu cijenu svojih mliječnih proizvoda za isti iznos.

Na jučerašnjoj sjednici Savjeta za mlijeko u Ministarstvu poljoprivrede, koja je trajala više od deset sati, do prije ponoći, nije postignut nikakav konkretan dogovor pa proizvođači nastavljuju s obustavom isporuke mlijeka i ne isključuju mogućnost blokade granica.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davorin Blažić nakon sastanka je izjavio da nije prihvaćeno ništa što su seljaci predlagali.

'Zahtijev za otkupnu cijenu mlijeka od 4,05 kuna po litri spustili smo na 3,5 kuna, nije prihvaćeno, prerađivači nude 2,43 kune što je seljacima neprihvatljivo', kazao je.

Mljekari su se pred zgradom Vlade obratili novinarima i naglasili kako su 'svjesni trenutnog financijskog stanja u državi, no ukoliko budu prisiljeni zatvoriti farme, zajedno će sa svojim obiteljima i zaposlenicima naći na listi najugroženijih građana.'

'Mnogi građani strahuju da ukoliko nam se poveća otkupna cijena mlijeka, da će se to odraziti i na povećanje cijene mlijeka na policama trgovina. Stoga vam obraćamo pozornost na neke jednostavne računice.

Od prosvjeda u veljači do danas, osnovna otkupna cijena mlijeka pala je za 20 posto, odnosno 0,50 kuna. Ipak, s druge strane, nije došlo do smanjenja cijena na policama trgovina', stoji u priopćenju mljekara.

>> Nakon 10 sati nema dogovora: Mljekari tijekom dana odlučuju o blokadi

Podsjetimo, jučer ni nakon deset sati razgovora nije bio postignut dogovor između mljekara i otkupljivača o cijeni mlijeka. Farmeri su u jednom trenutku čak i pristali na smanjenje tražene cijene na 3 kune i 50 lipa po litri, a dvije najveće mljekare ponudile su 2 kune i 43 lipe (što je 28 lipa više od sadašnje cijene) čime farmeri nisu bili zadovoljni.

Na sastanku su dogovorene neke druge važne točke, poput reprograma kredita, koji su velik teret u proizvodnji mlijeka. 'Uz mjere koje smo rekli, a govorimo o oko 167 milijuna kuna, od čega se značajan dio od gotovo 70 milijuna kuna odnosi na proizvođače mlijeka, to znači značajno povećani iznos za ovaj sektor. On možda nije sukladan očekivanjima nekih od proizvođača, ali u ovom trenutku smo vrlo odgovorno rekli što možemo. Mislim da je i ovo relativno korektna ponuda od predstavnika mljekarske industrije',rekao je ministar Jakovina nakon sastanka.

Na sastanku se govorilo i o predstavljanju mlječnoga paketa i dogovoru oko kvalitetne izrade izrade mliječnog kodeksa koji će ukomponirati u mliječni paket te je dogovorena isplata još dvije rate avansa u ovoj godini, u iznosu od 54,6 milijuna kuna.

Saborska oporba pozvala je predsjednike Vlade i Sabora Zorana Milanovića i Josipa Leku da prime na razgovor predstavnike proizvođača mlijeka koji su danas došli na Markov trg, upozoravajući da će gašenje farmi ugroziti egzistenciju brojnih obitelji.

HDSSB-ovac Zoran Vinković je, nakon stanke u sjednici Sabora određene na zahtjev nekoliko klubova, zatražio da se u proračunu odmah pronađe novac za pomoć proizvođačima mlijeka, ili da ministar poljoprivere Tihomir Jakovina podnese ostavku, jer je 'svojim radom pokazao da je nesposoban.

Ustvrdio je da je ponuđena cijena od 2,43 kune za litru mlijeka neodrživa.

'Jesu li to mjere oporavka gospodarstva? Tko može u litru mlijeka uložiti 4,05 a zauzvrat dobiti 2,43 kune', upitao je Vinković, ustvrdivši da će Vlada i Ministarstvo poljoprivrede svojim mjerama broj nezaposlenih povećati na 350 tisuća.

Podsjetio je da je država kroz poticaje i kapitalne potpore u izgradnju farmi uložila ogroman novac.

'Ljudi su uzimali kredite u poslovnim bankama. Ako stane proizvodnja, neće biti zatvorene samo farme. Čitava domaćinstva otići će na bubanj, a obitelji na Zavod za zapošljavanje', upozorio je Vinković.

Ocijenio je i da Hrvatska ne bi trebala provoditi tzv. europski mliječni paket prije ulaska u EU, jer ga, kaže, ne provodi ni većina zemalja članica.

Ministra Jakovinu prozvao je da štiti strane prerađivače. 'Kakvo je to ministarstvo, kakav je to ministar koji ne štiti domaće proizvođače, a natječaji za dodjelu poljoprivrednog zemljišta stoje mu u ladici više od godine dana', upitao je Vinković.

Vinkoviću je neprihvatljiva i činjenica da proizvođače mlijeka danas nisu htjeli primiti predsjednici Vlade i Sabora. 'Je li to Vlada i Sabor koji je okrenut svim građanima ove zemlje', upitao je.

I Stjepan Milinković (HDZ) apelirao je da proizvođače mlijeka na razgovor prime premijer i predsjednik Sabora.

'Farme se zatvaraju i naši proizvođači neće dočekati ulazak u EU', ustvrdio je Milinković, ocijenivši da ponuđena cijena mlijeka dovodi do urušavanja gospodarstva i nesavladivih poteškoća koje proizvođače tjeraju u očaj.

'U pitanju je egzistencija njihove obitelji. Molim vas, nemojmo dozvoliti da ostanemo zabilježeni kao grobari hrvatskog sela', rekao je Milinković, što su predstavnici proizvođača mlijeka popratili pljeskom.

Laburist Branko Vukšić Vladu i Ministarstvo poljoprivrede prozvao je za odbijanje dijaloga.

'U posljednje vrijeme sve manje se razgovara, a sve više je diktata. Ne znam kolika je realna cijena mlijeka, ali znam da ministar poljoprivrede često bahato pred kamerama govori - nemamo, nećemo dati', kazao je Vukšić.

Ustvrdio je da srž problema nije u cijeni mlijeka, nego u lošoj politici dodjele poljoprivrednog zemljišta, što je, kaže, grijeh bivših ministara.

Vukšić tvrdi da je većina zemljišta u državnom vlasništvu dodijeljena velikim proizvođačima, poput 'Agrokora', 'Žita', 'Vupika' i 'Belja', 'koji su gotovo svi u vlasništvu jednog čovjeka'.

'Nismo čuli ni jednu konstruktivnu rečenicu što će biti s hrvatskom poljoprivredom. Slažem se da novca nema, ali 'ajmo se dogovoriti kako će se dodijeliti zemljište onima koji proizvode hranu za stoku, a nemaju zemljišta', poručio je Vukšić, zatraživši što skoriju raspravu o strategiji razvoja poljoprivrede.

Ustvrdio je da nova vlast produbljuje posljedice loše poljoprivredne politike, umjesto da ih sanira.

Naveo je da je Hrvatska 2011. imala više od 1,2 milijuna grla mliječnih krava, dok ih sada ima 196 tisuća.

'Dnevno se otkupljuje 300 tisuća litara mlijeka manje nego prije samo nekoliko mjeseci. Što smo mi uopće u Hrvatskoj zaštitili, po čemu smo mi uopće država', upitao je Vukšić, upozorivši da je gašenjem farmi bez posla ostalo 3000 ljudi.

Ivica Mandić (HNS) naglasio je, međutim, da Vlada i Ministarstvo poljoprivrede intenzivno rade na ublažavanju 'vrlo nepovoljnih financijskih efekata u proizvodnji mlijeka'.

Podsjetio je da je Vlada putem HBOR-a omogućila reprogram kredita te naglasio da se 'dio lošeg u poljoprivredi dogodio puno prije'.

Ustvrdio je da je dio operativnih programa odlazio obiteljskim gospodarstvima koja su podizala farme ber hektara zemljišta te najavio da će se obiteljskim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka kroz novi zakon omogućiti korištenje oko 120 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta.

Mandić je apelirao na trgovce da manjim maržama pomognu proizvođačima mlijeka, a kao jedno od moguićih rješenja spomenuo je udruživanje mljekara i ulaganje u zajedničke pogone za preradu mljeka.

Proizvođače je zamolio da 'imaju digniteta prema hrani i više ne prolijevaju mlijeko po njivama'.

Dragica Zgrebec (SDP) proizvođače mlijeka je pozvala da se vrate pregovorima u Ministarstvu, jer je to jedini način da se pronađe rješenje.

Ocijenila je da je loše stanje u proizvodnji mlijeka posljedica višegodišnjeg lutanja u poljoprivrednoj politici, od dodjele zemljišta i potpora do kapitalnih ulaganja.

'Sada ulazimo u EU i morali smo se uklopiti u okvire zajedničke politike', kazala je Zgrebec, ističući da razumije probleme poljoprivrednika, ali da se moraju nastaviti pregovori.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook