Govoreći na skupu na kojemu su Institut za javne financije i časopis Banka predstavili publikaciju Analiza mirovinskog sustava, sa pregledom stanja i mogućih mjera za dugoročno održiv mirovinski sustav, Anušić je rekao da se ne treba upuštati u ukidanje drugog mirovinskog stupa.
Ističe kako treba tražiti načine da se poveća stopa izdvajanja u drugi stup, jer bi njegovo ukidanje dovelo do narušavanja cijelog sustava i povećanja javnog duga kojeg bi bilo teško financirati. Pogrešnim je ocijenio bilo kakvo otvaranje drugog stupa i dopuštanje prelaska u prvi stup, kao što je to učinjeno nedavno za osiguranike koji su se za drugi stup dobrovoljno opredijelili na početku reforme.
Svjetska banka razmatrala je niz mogućih mjera za dugoročnu stabilizaciju sustava koje bi jamčile bolji odnos prosječne plaće i mirovine. Za smanjenje sadašnjeg nesrazmjera između mirovina iz prvog i tzv. kombiniranog (prvi i drugi stup) stupa, drže mogućim proširenje dodatka od 27 posto, koji sada primaju samo korisnici prvog stupa, na sve umirovljene. Uz izmjenu formule za određivanje mirovine nužno bi bilo i povisiti stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup no to, kazao je Anušić, iziskuje značajno povećanje fiskalnih izdataka države, a time i deficit.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Mjere koje, međutim, smanjuju rashode sustava na dugi rok i koje bi jamčile dugoročno otklanjanje razlika između jednostupnih i dvostupnih mirovina odnose se, prema Svjetskoj banci, na povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina do 2030. godine te destimulaciju prijevremenog umirovljenja. Također bi trebalo ukinuti povlaštene mirovine te smanjiti najnižu mirovine za 50 posto, a mirovine usklađivati s cijenama. Uz to, u Svjetskoj banci drže i da bi valjalo razmotriti moguće povećanje stope doprinosa za 2,5 posto.
Publikacija Analiza mirovinskog sustava rezultat je niza okruglih stolova na kojima su analizirani svi aspekti postojećeg stanja u mirovinskom sustavu te moguće mjere koje je bi dovele do dugoročno održive visine mirovine. Osobito u situaciji, kako je kazala urednica izdanja Edita Vlahović Žuvela, kada od 1,2 milijuna umirovljenika njih čak 830.000 prima mirovinu koja nije u cijelosti pokrivena doprinosima, a riječ je o 250.000 invalidskim mirovina, 240.000 obiteljskim mirovina, 180.000 povlaštenih te 160.000 onih s najnižom mirovinom.
Svrstavanju braniteljskih mirovina u tzv. povlaštene mirovine usprotivili su se na skupu predstavnici branitelja i udovica Domovinskog rata, ustvrdivši da su one ostvarene temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima. Upitali su zašto se ne preispituje kako su stečene invalidske mirovine u Hrvatskoj s obzirom na posljednja događanja u Varaždinu oko nezakonitog sređivanja invalidskih mirovina. (Hina)
