Ministar financija Zdravko Marić rekao je da su prihodi proračuna u prvih šet mjeseci povećani za 2,4 posto u odnosu na isti period lani.
Pročitajte i ovo
predstavljen rebalans proračuna
Marić otkrio šokantnu brojku: "Borba protiv COVID-a dosad nas je stajala 40 milijardi kuna"
ANALIZA MISLAVA BAGE
"Inflacija, zdravstvo s COVID krizom i turizam, izazovi su koji bi mogli ugroziti proračun"
"Ne vidimo značajnija odstupanja u odnosu na plan, što je važan signal da u poreznoj reformi nismo nigdje promašili, dapače neki porezni oblici bilježe stope rasta i iznad očekivanja", istaknuo je Marić na konferenciji za novinare.
Jedino smanjenje je kod poreza na dohodak, što je u skladu s promjenama u oporezivanju dohotka koje je donijela porezna reforma, a pad se bilježi i kod trošarina na duhanske proizvode, no ministar financija to tumači kao bazni učinak, jer je u prvoj polovici prošle godine bila veća aktivnosti u tom sektoru.
Prihodi od PDV-a su u porastu oko 4 posto, a proračun se dobro puni i od poreza na dobit jer rast iznosi 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, rekao je Marić.
U proračunu za iduću godinu na sjednici Vlade najavljeno je više novca za demografsku obnovu, indeksaciju mirovina, prava hrvatskih branitelja, jačanje sustava domovinske sigurnosti kao i za nabavu borbenih zrakoplova, a za te planove predviđeno oko 350 milijuna kuna.
Marić je rekao i da će Vlada, ako se postigne dogovor sa sindikatima javnog sektora, sigurno osigurati novac za povećanje osnovice plaća zaposlenih u javnim službama.
Ministar financija nije želio detaljnije odgovarati na pitanja vezana uz posudbe fonda Nexus Agrokoru, ističući kako na njemu nije da o tome sudi, te da mu je kao ministru bilo važno da li su poštovane sve procedure, što je HBOR svojim priopćenjem u srijedu i potvrdio.
HUP: Voljeli bismo vidjeti promjene na rashodovnoj strani proračuna
Iz Hrvatske udruge poslodavaca komentirali su smjernice za izradu proračuna koje je na današnjoj sjednici donijela Vlada.
"Proračunske smjernice na tragu su ranijih najava Vlade. Pohvalno je što se deficit smanjuje, ali bismo voljeli vidjeti i više promjena na rashodovnoj strani proračuna kroz racionalizacije i reforme koje su i dalje na čekanju. Jer ono što nam treba i što bismo htjeli su vidjeti u sljedećoj i narednim godinama su veće stope rasta i rast koji neće biti generiran primarno domaćom potražnjom. Zato je ključno intenzivno raditi na poboljšanju uvjeta poslovanja i jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, odnosno na ubrzanju priprema i provođenju reformi. Porezna reforma je imala pozitivnih učinaka, ali na njoj se ne smije stati. Upravo suprotno, ovaj ciklus rasta u koji smo ušli treba iskoristiti za nužne promjene jer ih je u ovakvim okolnostima lakše provesti. Bez reformi i promjena njih nema ubrzanja rasta, a to znači ni nadoknađivanja velikog zaostatka za razvijenijim i uspješnijim članicama Europske unije", poručuju iz HUP-a.