'Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče!'

Spomendan sv. Vinka, 22.siječnja, koji u hrvatskom puku ima različita imena: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo i slično, u pučkoj je meteorologiji važan i zanimljiv blagdan. Sv. Vinko smatra se zaštitnikom vinograda, vinogradara i vinara, pa se u svima vinogradarskim područjima, posebice u kopnenoj Hrvatskoj, poput Požeštine, dolično proslavlja. To je prvi od pet zapovjednih vinogradarskih blagdana.

Pročitajte i ovo Vremenska prognoza Kakva će biti najavljena promjena vremena? Što sve možemo očekivati donosi meteorolog Ivan Čačić Crveni meteoalarm Stiže velika promjena vremena, ponegdje će padati i snijeg: U jednom dijelu Hrvatske vrijeme će biti izuzetno opasno

Zanimljivo je da prema njegovom životopisu, koji se većim dijelom temelji na predaji i legendi nego na pouzdanim činjenicima, sv. Vinko nema bilo kakve veze s vinogradima i vinom.

Jedina je povezanost to što je živio u vinorodnoj Španjolskoj. U 4. stoljeću bio je đakon u Zaragozi. U doba vladavine rimskog cara Dioklecijana, koji je bio veliki neprijatelj kršćana, prokonzul Dacijan progonio je Vinka zbog njegovih kršćanskih nazora i djelovanja, pa ga je nakon uhićenja podvrgnuo strašnim mukama.

Pošto ni tako nije uspio uzdrmati njegovu vjeru, pokušavao ga je pokolebati napadnom ljubaznošću i nametanjem raskoši. Među inim, naložio ga je položiti u zamamno mekanu postelju posutu mirisnim ružama. Kako bi se odupro takvim i sličnim napastima, Vinko je potražio božju pomoć, kako bi ga smrt spasila da ne poklekne pred prejakim izazovima.

Srdit zbog neuspjeha, Dacijan je bacio Vinkovo truplo zvijerima, kako bi ga pojele i tako zatrle njegov trag. To se nije dogodilo jer je doletio gavran koji je zaštito svečevo truplo. Zatim su ga bacili o more, s mlinskim kamenom oko vrata. More ga je, međutim, na čudesan način izbacilo na obalu, a valovi su iskopali grobnicu, kako bi skrili i sačuvali njegove posmtne ostatke. Nakon dugog, dugog vremena pronašli su svečevo truplo i pokopali ga u španjolskoj Valenciji.

Na spomerndan sv. Vinka običaj je hrvatskih vinogradara posjećivati vinograde i ondje priređivati prigodne obrede, pa i neobuzdane veselice. Prisutan je i običaj kićenja trsova loze domaćim suhomesnatim proizvodima, poput kulena, kobasica i sličnog, a i pokojom staklenkom vina. Trsovi se također posipaju svetom vodom i vinom, a obavljaju se i molitve za uspjeh berbe.

S Vincekovim počinje nova sezona radova u vinogradu. S tim blagdanom povezuju se i proricateljske vremenske izreke.

Smatralo se da vincekovo lijepo vrijeme naviješta dobru vinsku ljetinu. Otud izreka: Ako na Vinka sunce peče, u bačve vino teče! Na zdravlje!