Mihajlo Hrastov po peti put pred Vrhovnim sudom

Slučaj bivšeg policijskog specijalca Mihajla Hrastova po peti se put našao pred Vrhovnim sudom. Mihajlo Hrastov optužen je za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice pripadnika neprijateljskih postrojba na Koranskome mostu u rujnu 1991.

Pročitajte i ovo U policijskoj postaji Šokantno otkriće: Brat osumnjičenog za ubojstvo male Danke nije umro prirodnom smrću? Tijelo još nije pronađeno U potragu za Dankom uključili se i mještani rodnog sela jednog od ubojica

Hrastovljevi odvjetnici, koji su u ovom slučaju već peti put pred Vrhovnim sudom, kažu da je ovaj slučaj odlukom Ustavnog suda vraćen na 2007. godinu, kada je Hrastova karlovački Županijski sud treći put oslobodio optužbe za ratni zločin. Zbog toga je vijeće Vrhovnog suda danas razmatralo žalbu karlovačkog tužiteljstva koje se ne slaže s oslobađajućom presudom.

Sudac izvijestitelj Dražen Tripalo na sjednici je ukratko iznio sve bitne detalje ovog slučaja, kao i razloge koje je karlovački sud naveo u oslobađajućoj presudi. Osim o žalbi tužiteljstva iznio je i stav koji je obrana zauzela u odgovoru na žalbu.

Ako Vrhovni sud potvrdi oslobađajuću presudu, Hrastov će biti slobodan, a ako se prvostupanjska presuda prinači u osuđujuću, imat će pravo još jedne žalbe Vrhovnom sudu. Treća mogućnost je da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, a na tu odluku nema prava žalbe.

Jedno od najdužih suđenja za ratni zločin pred vrhovnim se sucima iznova našlo jer je krajem prošle godine Ustavni sud ukinuo osuđujuću presudu koju je Vrhovni sud donio nakon tri oslobađajuće presude karlovačkog Županijskog suda i dva ponovljena suđenja.

Hrastov je odlukom Vrhovnog suda u svibnju 2009. osuđen na osam godina zatvora, a kazna mu je nakon žalbe smanjena za godinu dana. No, kako Vrhovni sud osuđujuću presudu nije javno objavio Ustavni je sud tu odluku ukinuo, a Hrastova oslobodio iz lepoglavske kaznionice gdje je od svibnja 2009. služio sedmogodišnju kaznu.

Hrastov od uhićenja u ožujku 1992. odbacuje optužbu, a njegova obrana tvrdi da je pucao u nužnoj obrani u zarobljene neprijateljske vojnike koji su napali jednoga njegova suborca te da se nije radilo o bezuvjetnoj predaji razoružanih neprijateljskih vojnika, kao što tvrdi državno odvjetništvo.