Mesić je predavanje, održano u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, naslovio s ' Hrvatska između 2000.- 2010. desetljeće promjena' i govorio o svojim dvama mandatima.
Pročitajte i ovo
Po njegovim riječima Hrvatska je pod Franjom Tuđmanom bila prividno demokratska i višestranačka, 'a u stvarnosti jednopartijska država u kojoj su se zakoni selektivno primjenjivali i u kojoj je iznad svega vrijedila volja i riječ jednog čovjeka'.
Kad je 2000. 'suprotno očekivanjima mnogih', Mesić pobijedio na izborima, počeo je reformirati zemlju koja je bila 'najkraće rečeno u žalosnom stanju', rekao je. 'Vladala je opća nelikvidnost, nevladine organizacije (...) koje su se bavile ljudskim pravima tretiralo se kao neprijatelje, a susjedne države kao nužno zlo s kojim ćemo imati veze samo onoliko koliko ne možemo izbjeći', rekao je Mesić.
Po njegovim riječima, 'na polju gospodarstva red je uveden relativno brzo. Ušlo se u golem infrastrukturni projekt izgradnje mreže autocesta koje su danas gotovo dovršene i kojima dobrim dijelom zahvaljujemo što naš turizam u ovoj godini nije zabilježio gubitke'. Mnogo je teže bilo, rekao je, 'lomiti barijere u glavama, uvjeriti ljude da fašizam nije dobar čak iako se uz njega veže pridjev 'hrvatski', da susjed ne mora trajno biti neprijatelj čak i ako je to jednom bio, da se za počinjeni zločin mora snositi odgovornost, bez obzira na to koje je nacionalnosti bila žrtva a koje zločinac'.
O ratu, rekao je, 'neću podrobno. Bio je prljav, s ratnim zločinima na svim stranama, ali nepobitno je tko je u njemu bio agresor a tko se branio'. Mesić je kazao da je 'inzistirao na punoj i bezrezervnoj suradnji s haaškim sudom', te dodao da iako je Hrvatska i prije 2000. imala zakon koji građane obvezuje na tu suradnju, 'to se u praksi bojkotiralo'. Mesić kaže kako je i sam dva puta svjedočio pred haaškim sudom zbog čega ga 'neki i danas nazivaju izdajicom'.
Kao predsjednik, rekao je, trudio se reafirmirati antifašizam i suprotstaviti se revidiranju novije povijesti, tako 'da se pobjednike iz II. svjetskog rata dovodi u poziciju poraženih, a poražene naknadno proglašava nacionalnim herojima i pobjednicima'. Po vlastitim riječima u tome je 'u dobroj mjeri i uspio'.
Mesić: nismo ušli u NATO kako bi nekoga ugrozili.
Tijekom svojih dvaju mandata Mesić je, kaže, 'otvorio Hrvatsku prema svijetu', ali i 'uveo globalnu komponentu u našu vanjsku politiku'.Inzistirao je na ulasku Hrvatske u EU jer 'ujedinjena Europa isključuje rat kao sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva'. Mesić se nada da će pregovori s EU-om biti završeni iduće godine. O ulasku u NATO, drugom prioritetnom vanjskopolitičkom cilju, koji je ove godine i ostvaren, Mesić je ruskim domaćinima posebno naglasio: 'Mi smo postali članica NATO-a ove godine s isključivom svrhom da ojačamo vlastitu sigurnost i da pomognemo ostvarivanju sigurnosti drugih. Nikako ne da bismo bilo koga ugrožavali'.
Kao sukreator vanjske politike Mesić se, kaže, 'osobito zauzimao za inteziviranje odnosa s Ruskom Federacijom, ali i sa zemljama kao što su Kina i Indija'. Mesić je 'inaugurirao i regionalnu suradnju' jer je 2000. i njezino spominjanje bilo ravno svetogrđu', a 'danas Hrvatska uspješno surađuje sa svim susjednim zemljama, pa i sa onima kojima je bila u ratu'.
U nastavku je Mesić kazao kako je, otkako je nastupila 'promjena na čelu hrvatske vlade, stvorena i politička klima' u kojoj se nitko 'ne protivi obračunu s korupcijom i organiziranim kriminalom'. Mesić ne želi nagađati tko bi ga mogao naslijediti, ali kaže da Hrvatskoj želi 'predsjednika koji će biti svjestan njezinih antifašističkih temelja (...) i koji će biti ako je to moguće, još ustrajniji borac protiv korupcije od mene'.
U ponedjeljak će Mesić večerati s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom na čiji je poziv i došao u svoj oproštajni posjet Rusiji, a prije toga će se popodne sastati i s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. (Hina)
