Lošinj, arhipelag od pet otoka na sjevernom Jadranu, treći je na svijetu prema izvrsnosti u turističkim inovacijama, priopćila je Svjetska turistička organizacija (UNWTO), dodijelivši mu nagradu u Madridu, gdje je u srijedu otvoren najveći španjolski turistički sajam Fitur.
Pročitajte i ovo
Projekt "Miomirisi i okusi Lošinja", koji se zasniva na zdravstvenom turizmu i čistom okolišua i u kojem sudjeluje gotovo čitava populacija otoka sa 8.500 stanovnika, u finalu je zauzeo treće mjesto, iza velikih destinacija - Beča i Perua.
"Ponosni smo na ovako veliki uspjeh naše male destinacije, no nama je najveća nagrada povjerenje naših ljudi na otoku", kaže Durđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja na hrvatskom štandu, s kojeg se šire ugodni mirisi suvenira, napravljenih u obliku srca, s utisnutim imenom – Lošinj.
To je prirodna lošinjska kozmetika na kojoj rade lokalni stanovnici. "Svatko je našao svoje mjesto pod suncem. Cijela je zajednica uključena u projekt", napominje Šimičić.
Lošinj je znanstveno dokazao da ime sve ljekovite faktore – zrak, more, sunce i biljke – te povukao paralelu s prošlošću.
Mali Lošinj nagrađen za turizam!
Još je Austro-ugarska monarhija 1892. godine proglasila Lošinj klimatskim lječilištem za bronhijalne bolesti, a danas vodeći ljudi otoka nastoje produžiti sezonu fokusirajući se na goste iz Skandinavije, Rusije i Britanije, koji u potrazi za zdravljem ostaju i po dva tjedna.
Godine 1913. Lošinj je u razdoblju od studenog do svibnja imao 250.000 gostiju, kaže gradonačelnik Gari Cappelli, a danas možda 25.000.
"Cilj je produljiti sezonu", kaže Cappelli. "Svijet prepoznaje da živimo viziju u kojoj pokušavamo zadržati vrijednosti, privrženost kraju koji nas određuje, ali i zadužuje zbog onih koji dolaze nakon nas. Mi gradimo ponos u očima naše djece uvijek poštujući izvornost prirodnog", naglasio je.
U Španjolskoj, čijom se obalom nižu divovski hoteli i betonska šetališta, mnogi žale za nekadašnjim Mediteranom.
Na Lošinju, pak, ne žele više od 25.000 turista u sezoni. „Naš model turizma ima budućnost, on se zasniva na onome što stanovnici otoku žele. A to sigurno nisu masovni turizam i betonizacija. Ključno je upravljati zajedno s ljudima koji tu žive“, kaže Cappelli.
U cilju produljenja sezone, za dvije do tri godine trebao bi biti izgrađen aerodrom, prošireni hotelski kapaciteti i izgrađeni tereni za golf što će otvoriti radna mjesta.
U međuvremenu, posjetitelji na pet otoka uživaju u šetnicama s postavljenim edukativnim pločama o bilju koje gosti primjećuju dok šeću. Wellness centri koriste prirodna eterična ulja, lokalni stanovnici proizvode kozmetiku, a djeca u vrtiću uče o zaštiti okoliša.
"Dokazali smo da se već nakon nekoliko dana boravka širi kapacitet pluća", kaže Šimičić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
