U svakodnevnom životu puno ćemo brže osjetiti poteze koje će povlačiti čelništvo jedinica lokalne samouprave, koje ima kontrolu nad nizom stvari koje nas se neposredno tiču. Doznajemo čime se sve bave (grado)načelnici i župani te jedinice lokalne samouprave.


Lokalni izbori nerijetko se doživljavaju manje važnima od parlamentarnih ili predsjedničkih te je i izlaznost često manja. No, u svakodnevnom životu puno ćemo brže osjetiti poteze koje će povlačiti čelništvo jedinica lokalne samouprave, koje ima kontrolu nad nizom stvari koje nas se neposredno tiču.

Ususret lokalnim izborima donosimo vam podatke o tome što zapravo rade (grado)načelnici i župani, kao i što je u nadležnosti predstavničkih tijela, a što u nadležnosti gradova i općina. Nadalje, pojasnit ćemo i kakve su razlike između ovlasti koje oni imaju i onih koje imaju veliki gradovi i županije.

Glavna je novost u odnosu na razdoblje do 2012. godine što je dotad predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba imenovalo i razrješivalo predstavničko tijelo (vijeće/skupština), a sada to rade (grado)načelnici odnosno župani, što je doista velika moć.

Što još rade gradonačelnici, župani i načelnici općina:

1. izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje općih akata predstavničkog tijela,

2. usmjeravaju djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadziru njihov rad,

3. upravljaju nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,

4. odlučuju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima.

(Grado)načelnici i župani biraju se na četiri godine, a prije isteka mandata mogu jedino sami odstupiti ili biti opozvani, jer su izabrani neposredno. Pokretanje postupka opoziva počinje referendumom birača, a raspisivanje tog referenduma može predložiti 20% ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv.

Za prikupljanje potpisa određen je rok od 15 dana. Nakon što se referendum raspiše, odluka o opozivu donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici. Na referendum mora izaći više od 50 posto birača.

Treća je mogućnost da "padne" proračun općine/grada/županije, a tada Vlada imenuje povjerenika.

Evo što radi predstavničko tijelo (gradsko ili općinsko vijeće/županijska skupština/Gradska skupština Grada Zagreba)

1. donosi statut jedinice i - na prijedlog (grado)načelnika - proračun,

2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

3. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,

4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,

5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Ovo su nadležnosti gradova i općina:

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na:

– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– brigu o djeci,
– socijalnu skrb,
– primarnu zdravstvenu zaštitu,
– odgoj i osnovno obrazovanje,
– kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
– zaštitu potrošača,
– zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarnu i civilnu zaštitu,
– promet na svom području.

Nadležnosti velikih gradova:

Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Veliki gradovi su svi gradovi sjedišta županija. Njihove su nadležnosti sljedeće:

– uređenje naselja i stanovanje,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– komunalno gospodarstvo,
– briga o djeci,
– socijalna skrb,
– primarna zdravstvena zaštita,
– odgoj i obrazovanje,
– kultura, tjelesna kultura i sport,
– zaštita potrošača,
– zaštita i unapređenje prirodnog okoliša,
– protupožarna i civilna zaštita,
– promet na svom području
– održavanje javnih cesta,
– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te drugih akata vezanih uz gradnju, kao i provedba dokumenata prostornog uređenja.

A ovo su nadležnosti županija:

– obrazovanje,
– zdravstvo,
– prostorno i urbanističko planiranje,
– gospodarski razvoj,
– promet i prometna infrastruktura,
– održavanje javnih cesta,
– planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova,
– izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada.