Lalovac: Hrvatska je za sada bila jedna porezna oaza

Iz EK su zaključili da je Hrvatska učinila dovoljno učinkovitih stvari po tom pitanju, no, navode da je potrebno smanjiti plaće i socijalna davanja, te povećati rashode za poticanje ulaganja koja će potaknuti rast.

Pročitajte i ovo Gost Dnevnika Nove TV Bivši ministar financija o poreznoj reformi i zahtjevima za povećanje plaća: "Nikad državna blagajna nije bila ovako puna" MJERE POMOĆI U KORONAKRIZI Ministar: ''Utvrđene su nepravilnosti, poslodavci će morati vratiti novac u proračun''

Upozorili su na nedovoljnu provedbu aktivnih mjera zapošljavanja, a posebno ih brine visoka nezaposlenost mladih.

Naveli su kako od Hrvatske traže da ubrza planirano pomicanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, provede drugu fazu reforme tržišta rada, razmotri porezni i socijalni sustav i predstavi akcijski plan za poboljšanje ponovnog uvođenja u svijet rada neaktivnih i nezaposlenih osoba.

Ministar financija Boris Lalovac komentirao je zaključke EK za Dnevnik Nove TV.

Kako komentirate zaključke Europske komisije. Hoće li se Hrvatska toga moći pridržavati?

Prvo da se zahvalim svim svojim kolegama u Vladi koji su intenzivno radili na provedbi ovih mjera. Vidljivo je da su ove mjere pozitivno ocijenjene od strane EK što znači da su ove mjere već u postupku. To nisu mjere koje će se poduzimati sljedeće godine, one su već ove godine. Prve pozitivne učinke očekujemo početkom 2015. Kada pitate da li će se one pridržavati, moraju zato što su već započete. Kada govorimo i o reformama tržišta rada i o boljoj administraciji, smanjivanju određenih parafiskalnih nameta, upravljanja imovinom. Sve su to određene mjere od kojih već imamo učinke, ali da bi dobili puni opseg njih potrebno je, ajmo reći, još šest mjeseci, da se prvi učinci vide 2015. godine.

Ide li porez na kamate na štednju u 2015.? I porez na nekretnine u 2016.?

Kada govorimo o porezu na kamate na štednju, bitno je reći da je Hrvatska za sada bila jedna porezna oaza. Znači imate zemlje gdje jedino Hrvatska od zemalja u okruženju nije oporezivala kamate na štednju. Kada vidite da susjedne zemlje imaju i po 20, 30 ili 50 posto poreza na kamate. Dosta ušteđevine je došlo iz susjednih zemalja u Hrvatsku. Znači to nije štednja hrvatskih građana nego štednja iz okolnih zemalja. I ako vidite da će netko ako štedi na milijun kuna platiti tisuću kuna poreza onda postavlja se pitanje da li i dalje rezati socijalne naknade ili neko tko ima milijun kuna štednje da plati tisuću kuna poreza. Porez ide 2015. Što se tiče Poreza na nekretnine to je dugoročan proces, morate uspostaviti i fiskalni katastar, morate uspostaviti kako ćete vrednovati tu imovinu, uskladiti katastar i gruntovnicu. Znači to je dugoročan proces i svakako je bitno reći da on neće biti dodatno opterećenje pogotovo 2016., 2017. godine budući da je to dio lokalnog poreza. Svaka lokalna zajednica će odlučivati kolika će biti visina poreznog opterećenja građana na njegovom području.

U međuvremenu mogu li se očekivati neki novi porezi, nameti?

Neće biti novih poreza, ja ću se više baviti rashodovnom stranom proračuna. Mi smo dosegli vrhunac što se tiče tog poreznog opterećenja. Znači nema novih poreza za gospodarstvo i bitno je da se sad stope poreza stabilziraju za jedan duži period kako bi gospodartsvenici mogli planirati svoje investicije i kako bi imali tu određenu sigurnost nedodatnih opterećenja.

Kakvo je stanje u proračunu? Sada dolaze na naplatu veliki kredit HAC-a. Vidimo spominje se da bi se koncesija mogla prolongirati. Hoće li to biti problem za provođenje ovih mjera/preporuka EK?

Proračun u prvih šest mjeseci je bio malo pod pritiskom zato što smo već u petom mjesecu isplatili preko milijardu i sto milijuna kuna sanacija lokalnih i županijskim bolnica. Milijardu i 400 tisuća kuna ide za deset dana isplata poljoprivredi. Također, krajem šestog mjeseca ide dodatnih dvije milijarde za zdravstvo. Vi ste rekli da ide i ovaj dio HAC-a. Znate da smo se uspješno zadužili po povoljnoj kamati. Likvidnost nije problem, međutim htjeli bi vidjeti s Europskom komisijom na koji način možemo refinancirati dugove zdravstva, a ne da ih preuzima proračun.

Hoće li biti novih zaduženja zbog toga do kraja godine?

Nismo ih planirali. Međutim ako budu povoljni uvjeti... vidjeli ste da smo uzeli kamatu 3,8 posto, znači to je najpovoljnije što je Hrvatska ikad u povijesti imala ako znate da smo se zaduživali po 6,5 posto. Ukoliko se otvori prilika svakako i za refinanciranje tih dugova pokušat ćemo iskoristiti situaciju.

Ministre, koliko vam u provođenju ovih mjera otežava ono što je vaš prethodnik, Slavko Linić, izgovorio na račun premijera Milanovića?

Ja sam fokusiran sto posto na ovaj posao koji radim. Bitno mi je proračun provesti do kraja godine, da bude onako kako je zacrtano. Ove mjere što smo rekli, dakle fokusiran sam samo na posao, a ovo ostalo je...neka komentiraju drugi.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook