Dok se osmorica, od ukupno 11 osumnjičenih za taj čin kao i nekoliko drugih pljački Fine, brane pred sucem Županijskog suda u Zagrebu, od nadležnih institucija pokušavamo doznati - kako se mogla dogoditi zbrka u kojoj su uhićeni krivi ljudi, dok su pravi krivci vikendom izlazili iz zatvora i pljačkali?
Pročitajte i ovo
>> Pljačkašima banaka i Fine produljen pritvor
Puno je i previše propusta bilo u istrazi krvave pljačke Fine. Četiri optužena su oslobođena, a policija to je i sud potvrdio nije imala dokaza. Sad su uhvatili skupinu do koje su došli slučajno i to zbog njihovog međusobnog obračuna. Hoće li sad ovi oslobođeni tražiti odštetu? Policija je objavila da su neke pljačke napravili zatvorenici na dopustu. Kako osvjedočeni razbojnici mogu uživati takve povlastice.
Komisija nije 'vidovita'
Jeli moguće da kriminalci uspiju prevariti stručnu komisiju koja ocjenjuje njihovo ponašanje i procjenu rizika hoće li vani napraviti neko kazneno djelo. Na naše pitanje o konkretnom slučaju odgovorili su nam da 'nisu vidoviti i ne mogu u potpunosti kontrolirati te ljude'. Pravdaju se da je od 16 tisuća ljudi koji su pušteni na slobodne vikende njih pedeset to zloupotrijebilo.
Skriveni od objektiva, Osam od 11 osumnjičenih za niz pljački dovedeno je na Županijski sud. Dvojica su i dalje u zatvoru, jedan u bijegu. Pred zgradom suda stvorila se danas prava gužva. Dio ih se branio šutnjom, neki su iznijeli i obranu, no sada je sve na istražnom sucu. 'Nakon toga donosi odluku o tome da li će pokrenuti istragu ili ne, i da li će odrediti pritvor ili ga neće odrediti osumnjičenicima', rekao nam je Alen Pešušić, odvjetnik Fehka Imamovića.
Pljačke tijekom slobodnih vikenda
Jedanaestorku se, podsjetimo, sumnjiči da su u četiri godine opljačkali 6 zagrebačkih poslovnica Fine i komercijalnih banaka. Među njima je bilo i krvavo razbojstvo Fine u Zvonimirovoj, kada su maskirani razbojnici brutalno ubili dvojicu zaštitara. Ukupan plijen bio je veći od 6 milijuna kuna, a pojedinci su zločin već i priznali.
Neki od osumnjičenih pljačke su izvodili tijekom slobodnih zatvorskih vikenda. Nakon toga bi se vratili u kaznionice gdje su boravili zbog drugih kaznenih djela. Uprava za zatvorski sustav pravda se statistikama. Ovakvih je slučajeva manje od 1 posto, a tvrde da zatvorenici prije takozvanih slobodnih dopusta prolaze detaljne procjene. O njima se prikupljaju svi mogući podaci,a ulogu igra i duljina dotad izdržane kazne. Kada izađu, dužni su se javljati u policijske postaje i centre za socijalnu skrb.
Policija ukazala i svoj propust
Kako je zapravo moguće onda da jedan zatvorenik izađe na taj privremeni dopust, i opljačka neku poslovnicu banke ili Fine? 'Moguće je, mi nismo vidoviti, mi radimo procjene na temelju svih podataka koje možemo skupiti i imati. Vrijeme koje zatvorenik provede na izlasku je prije svega namijenjeno njegovom boravku u obitelji, a sve ove druge obveze traju relativno kratko vremena, i tu su zapravo kao neki osigurači. Naravno kao sto znate svaki osigurač može pregorjeti', pojasnila je Ljiljana Vukota, iz Uprave za zatvorski sustav.
Novim uhićenjima policija je zapravo ukazala i na svoj propust. 2006. za pljačku Fine uhitili su trojicu, koje je sud zbog klimavih dokaza, i traljavih iskaza tajnih svjedoka - na kraju oslobodio. U pritvoru su nedužni za taj zločin odsjedili 3 godine. Prvooptuženi Nenad Filipović, umro je od predoziranja nedugo nakon izlaska iz ćelije. Njegov odvjetnik tvrdi, utjecaja policije na pravosuđe ne smije biti.
'Policija ima prevelike ovlasti. Malo lakše sa prevelikim pravima izvršnim organima. Netko ih mora kontrolirati, jer izvršni organ je uvijek sklon ga zloupotrijebiti. To se ovdje vidjelo', rekao je Krešimir Krsnik, odvjetnik Nenada Filipovića. Fininih jedanaest, neslužbeno doznajemo, većinom su igrači s debljim policijskim dosjeom. Prokazao ih je, navodno, u svom iskazu, muškarac kojeg se tereti za ubojstvo jednog od članova skupine. Za očekivati je da bi tijekom istrage, na površinu mogle isplivati i nove zanimljivosti.
