Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Preopterećeni učenici

Kreće se u reformu rasterećenja učenka

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Nakon što je bivši ministar znanosti Dragan Primorac pokrenuo niz reformi, u jednu veliku krenuo je i njegov nasljednik ministar Radovan Fuchs. Pokušat će rasteretiti danas preopterećene gimnazijalce, potvrdili su iz Ministarstva.

Namjera je smanjiti broj obveznih predmeta, ali ni sami još ne znaju kako bi točno izgledala reformirana gimnazija, tek je u tijeku sastavljanje radne skupine u kojoj će biti i bivša ministrica Lilja Vokić. Po sedam sati na dan, do 17 predmeta, raspored je sati jednog gimnazijalca. Bez obzira na to što ih zanima i što će im trebati za fakultet. 'Mislim da smo svi preopterećeni. Treba smanjit broj predmeta. Ima toliko informacija da više ne znamo ni što znamo ni što ne znamo', smatraju gimnazijalci. Da treba rasteretiti gimnazijalce slaže se i Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. Gimnazije. Broj obveznih predmeta smanjiti na određeni broj kao jezgru, a sve druge bi birali sami učenici.

Pročitajte i ovo Bicikli - 5 Djeca oduševljena Rekreacija za sve: Općina svim učenicima trećih razreda poklonila bicikle Tomislav Ramljak - 2 Amber Alert Sustav hitnog obavještavanja o nestalom djetetu u Hrvatskoj ne postoji, struka upozorava: "Zaista pozivam, ne čekajmo tragičnu priču!"

'Pristalica sam da u promjene treba ići postupno, što znači da se može krenuti s 10, 12 obveznih predmeta, pa ih u nekom periodu smanjiti na osam, devet, to je sad sve pitanje za raspravu, ali mislim da se ispod toga ne bi smjelo ići', kazao je Bagić. Za najavljenu reformu je i njegov kolega Petar Mladinić, ravnatelj zagrebačke V. Gimnazije, i to temeljitu. 'Jezgra je nešto što je uobičajeno svugdje, to je materinji jezik, strani jezik, matematika, još nekoliko predmeta. ovisi. Ja ne bih prejudicirao ali je negdje, između tri i sedam predmeta se stavi za jezgru', rekao je Mladinić.

Upravo te detalje rješavat će radna komisija od 20-ak najuspješnijih ravnatelja i profesora. Ne očekuje ih lak posao. 'Ukidati preko koljena raditi tako velike rezove nikad nije bilo dobro, to može izazvati i socijalne potrese', dodao je Bagić. 'Ovo je jedna od prilagodbi okolišu odnosno harmoniziranje našeg školstva s europskim. a da opet ostane hrvatski štih', rekao je Mladinić. Manje štrebanja, više znanja, kvalitetnije školstvo, bliže europskom, tako bi to trebalo biti nakon reforme gimnazija. Pitanje je koja generacija će to i dočekati.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene