Komora potvrdila: Propusti u KB Dubrava

Istovremeno, Komisija Hrvatske liječničke komore zaključila je kako u KB Dubrava postoje ozbiljni organizacijski propusti te kako je dvoje pacijenata preminulo upravo zbog manjkavosti u dijagnozama.

Pročitajte i ovo Milinović očekuje podrobnije izvješće i odluku ravnatelja KB Dubrava o 'slučaju Vrce' Šef neurokirurgije u KB Dubrava rekorder po broju pogrešnih dijagnoza

Nadzor liječničke komore, podsjetimo, proveden je nakon što je doktor Željko Klisović za propuste opužio neurologa, doktora Anđelka Vrcu.

Uvidom u dokumentaciju o ta dva slučaja stručno povjerenstvo nije moglo sa sigurnošću utvrditi da bi ishod njihovog liječenja bio drugačiji, rekao je dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Naglasio je kako su stoga netočne medijske špekulacije da se iz službenog izvješća može zaključiti kako je dr. Vrce kriv za smrt svojih pacijenata, odnosno da su optužbe dr. Klisovića točne.

Komisija za stručni nadzor HLK-a utvrdila je, međutim, da na Odjelu za neurologiju KB Dubrava postoje ozbiljni organizacijski propusti, potvrdio je Minigo.

Ti su propusti rezultirali neadekvatnim opterećenjem dežurnih liječnika, manjkavim stručnim radom i manjkavom medicinskom dokumentacijom, te neprimjenom suvremenih medicinskih postupaka obrade i liječenja neuroloških bolesnika, kaže Minigo.

Milinović: Zaustavljen rast dugova

Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović na današnjem sastanku s ravnateljima 66 hrvatskih bolnica izrazio je zadovoljstvo rezultatima petomjesečnog poslovanja bolničkog sustava jer je zaustavljen rast dugova, a bolnice pritom nisu uskratile usluge pacijentima.

"Po prvi puta bolnički dugovi pokazuju trend smanjenja pa je do 31. kolovoza dospjeli dug bolnica postupno smanjen s 2,3 milijarde kuna na 1,6 milijardi kuna", rekao je Milinović.

Na sastanku je analizirano poslovanje bolnica nakon 1. travnja, kada su uvedene nove mjere za financijsku stabilizaciju bolničkog sustava. Bolnički limiti povećani su prosječno 17 posto, a ravnatelji bolnica su se obvezali da neće stvarati nove dugove.

Analiza poslovanja svake bolnice pojedinačno pokazala je da su ostale unutar dogovorenih limita i da niti jedan ravnatelj nije potrošio više novaca od dogovorenog, pa ministar danas nije štedio pohvale na njihov račun.

"Da nismo napravili nove uvjete poslovanja danas bi bolnice imale više od 3,1 milijarde kuna dospjelog duga dok bi ukupan dug bio preko šest milijardi kuna", rekao je Milinović. Pritom je podsjetio da su bolnice do početka travnja svakog mjeseca stvarale 110 milijuna kuna novog duga.

Milinović je također iznio podatak da je u prvih sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani podignuta razina zdravstvenih usluga u bolnicama.

Broj pacijenata povećan je za 5000, a pruženo je oko 200.000 usluga više što briše svaku sumnju da su ravnatelji "štitili svoje fotelje", odnosno da su odgađali tzv. hladne programe, tj. postupke koji nisu hitni.

Pritom je izdvojio primjer Opće bolnice u Slavonskom Brodu kojoj je limit s obzirom na troškove poslovanja dodatno smanjen nakon 1. travnja za oko 50.000 kuna mjesečno, da bi se nakon pet mjeseci pokazalo kako bolnica unatoč tome posluje pozitivno.

Komentirajući tvrdnje nekih ravnatelja da će se pravo stanje u bolničkom sustavu pokazati tek na kraju godine, Milinović je rekao kako je razdoblje od šest mjeseci dovoljno da se vidi stvarno stanje te procijenio da se do kraja godine ne može ništa dogoditi što bi ga destabiliziralo.

Na primjedbe da su liste čekanja u bolnicama i dalje velike Milinović je odgovorio kako novi uvjeti poslovanja "nisu bili odlučujući za smanjenje listi", ali je financijsko stabiliziranje bolnica dobar temelj da se to napravi u idućoj godini.

Zbog smanjenja lista čekanja u idućih pet mjeseci bit će kupljena nova dijagnostička oprema vrijedna 500 milijuna kuna, najavio je Milinović.

Među 250 novih uređaja koji će biti kupljeni sredstvima Ministarstva bit će deset novih linearnih akceleratora koji služe za liječenje onkoloških bolesnika, pa ministar očekuje da će se na taj način smanjiti sadašnje čekanje na radio terapiju, koje doseže i do tri mjeseca.

Milinović je također ocijenio kako je stabilizacija bolničkog sustava, iza koje će uslijediti stabilizacija poslovanja primarne zdravstvene zaštite, dobar temelj za cjelokupnu zdravstvenu reformu čiji bi se prijedlog trebao naći pred Hrvatskim saborom do kraja godine.