Balistička raketa, koju je detektirala Južna Koreja, proletjela je svega 500 km.
Sjevernokorejska agencija KCNA u potvrdi uspješnog testa tvrdi kako je riječ o novoj, pravoj interkontinentalnoj balističkoj raketi Pukguksong-2 (Polarna zvijezda) koja može nositi nuklearne bojeve glave. Vjerojatno je riječ o interkontinentalnoj balističkoj raketi, čiji je test Kim Jong-un najavljivao prije inauguracije Trumpa. Još je donedavno točan tip rakete bio zagonetka, ali se po duljini leta zaključivalo da je posrijedi uspješan test rakete srednjeg dometa tipa Musudan. Prijašnja verzija rakete Pukguksong-1, bila je lansirana iz podmornice i također je proletjela 500 kilometara.
Unatoč velikoj zabrinutosti i žurnih sastanaka nadležnih sigurnosnih tijela u SAD-u, Južnoj Koreji i Japanu, istinitost sjevernokorejskih tvrdnji i slavlja zasad ostaje pod sumnjom s obzirom na to da interkontinentalne rakete dugog dometa jednostavno nemaju tako malenu „mrtvu zonu“, odnosno imaju puno veći minimalni domet. Primjera radi, američka interkontinentalna balistička raketa „Minuteman-3“ je za vrijeme testiranja početkom prošle godine proletjela 6,5 tisuća kilometara.
Kim želi velike uspjehe u naoružanju
Pročitajte i ovo
Hitno ažuriranje
Kim Jong Un naredio masovnu proizvodnju jedne vrste oružja: Otvara to važno pitanje vezano uz Rusiju
pojačali suradnju
Putin i Kim Jong Un potpisali ugovor o međusobnoj obrani u ratu
Uzimajući u obzir prijašnju "tradiciju" testiranja oružja odmah nakon inauguracija američkih predsjednika, Sjeverna Koreja je, bez sumnje, bila spremna na ovaj potez. Posjet Abea Trumpu i Trumpova kratka, ali jasna kritika Sjeverne Koreje bili su okidač Kimove odluke.
Nije upitno da Kim Jong-un ponovo želi glasno privući pažnju k svojim problemima. Ne smijemo podcjenjivati determiniranost režima u osiguravanju svoje pozicije. Citirajući jednog visokorangiranog sjevernokorejskog bjegunca, Al Jazeera navodi da zbog tranzicije političkog života juga (predsjednica Park Geun-hye izgubila je mandat u korupcijskom skandalu) Kim želi ove godine postići velike uspjehe u naoružanju.
Budući da se radi o testu za vrijeme japansko-američkog susreta, Pyongyang se očito odlučio malo ozbiljnije prebaciti na Japan kao jednu od glavnih prijetnji kako bi osigurao kinesko razumijevanje. Kao što sam pisao ranije, svoj problem Sjeverna Koreja u zadnje vrijeme pokušava predstaviti kao dio kinesko-američko-japanske igre. Uostalom, Pyongyang se sjeća da je Japan svojim nepokolebljivim stavovima bio glavni „krivac“ za neuspjeh dugogodišnjih (2003.-2009.) pregovora "Šestorke" oko denuklearizacije Sjeverne Koreje. Stoga razlog za bijes postoji.
Kina je službeno još uvijek suzdržana od bilo kakvih komentara i osuda. Samo nacionalistički, žuti Global Times dopustio si je nesuzdržanu osudu Sjeverne Koreje i tako možda izrazio frustracije (i to sasvim logične) koje si službeni Peking ne može dopustiti. Kao glavni problem, u članku se navodi prijetnja kineskoj sigurnosti zbog guranja Trumpa u još dublju suradnju s Južnom Korejom. Istovremeno, nepotpisani autor očekivano prebacuje sav teret odgovornosti na Trumpa.
Lakih rješenja nema
Što se samog Trumpa tiče, njegova je reakcija bila za glavu mirnija od prijašnjih tvitova. "Sto posto stojimo iza Japana", šturo je poručio novinarima Trump. To vjerojatno znači da administracija američkog predsjednika ipak razmatra više opcija od kojih one agresivne nisu prioritet. No budući da sada Sjeverna Koreja tvrdi kako se radi o interkontinentalnoj balističkoj raketi dugog dometa čije je testiranje UN izričito zabranio, stvari će biti kompliciranije. Japan je već najavio kako će inzistirati na maksimalnom pritisku u UN-u i tražiti odlučan odgovor na prijetnju.
Trumpova administracija nipošto ne smije gubiti glavu već se mora osloniti na strateško strpljenje. SAD ima napola uspješno, ali svejedno ogromno diplomatsko iskustvo sa Sjevernom Korejom. Godine 1994. strane su potpisale tzv. Usuglašeni okvir denuklearizacije koji i dan-danas predstavlja najvišu diplomatsku točku u bilateralnim odnosima Washingtona i Pyongyanga. U tom pregovornom procesu, ključnu je ulogu odigrala veleposlanica Wendy Sherman, koja je kasnije vrlo uspješno predvodila američki tim u pregovorima oko iranskog nuklearnog programa. Kao demokratkinja, Wendy Sherman trenutno je izražena kritičarka politike novopečenog američkog predsjednika. Ipak, ako želi profesionalno i diplomatski pristupiti problemu, Trumpova administracija svakako bi trebala angažirati Sherman.
Lakih rješenja nema. Stručnjak za nuklearnu energiju Jon Wolfsthal, koji je sredinom 90-ih provodio nadzor sjevernokorejskih nuklearnih objekata smatra da SAD ne može pobijediti u toj bitki. Ograničene opcije variraju od direktnog pregovaranja s Pyongyangom, preko jačih sankcija do nade na unutarnji kolaps režima.
No pravi diplomatski poduhvat je kombinacija svih modela u različitim omjerima u pravim trenucima, te dobro odvaganih ustupaka. I naravno – ponovit ću – proces je teško ostvariv bez Kine s kojom će biti teško surađivati jer će ona imati skrivenu agendu i svoje pregovaračke ciljeve koji nisu eksplicitno vezani za Sjevernu Koreju.
Bilo kako bilo, odugovlačenje rješenja kao izlika za veće vojno prisustvo u Istočnoj Aziji i zadovoljavanje ambicija i strahova regionalnih partnera SAD-a poput Japana, dugoročno je rizično. Kao zemlja koja želi zadržati svoje pozicije u regiji, SAD Donalda Trumpa mora žrtvovati kratkoročnu odrješitost za dugoročniji mir.
"Dr.sc. Branimir Vidmarović, stručnjak iz područja međunarodnih odnosa i kineske vanjske politike. Rođen je 1983. godine u Zagrebu; diplomu i doktorat stekao je na Moskovskom državnom fakultetu za međunarodno odnose.Član je ekspertne skupine Instituta za europske i globalizacijske studije a u slobodno vrijeme besplatno predaje kolegij o povijesti Kineske vanjske politike."
"Stavovi i mišljenja autora kolumne osobni su i ne odražavaju nužno stavove redakcije portala DNEVNIK.hr."