Obavijesti Video Pretražite Navigacija
RETORIKA I POLITIKA

Evo što se da zaključiti iz analize izjava mostovaca

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Retoričke formule Mosta, o tome kako su pošteni, imuni na sve grijehe kojima su političari skloni, mogu djelovati uvjerljivo samo kratko vrijeme.

Može li se računati na stabilnost Vlade? Može li se računati na stabilnost odnosa HDZ-a i Mosta? Mnogo je nesuglasica i između partnera u Vladi, a vjerojatno mnoge od njih nisu ni dospjele u javnost. No, te nesuglasice i ne trebaju čuditi ako se analizira njihova retorika. Još otkada se prvi put pojavio u javnosti, predvodnik Mosta Božo Petrov, iskočio je iz retoričke gomile agresivnih političara. Sa svojim stilom blagog seoskog svećenika bio je čisti antipod Milanovićevoj bahatosti i aroganciji s jedne strane i potpunoj govorničkoj nekompetenciji Karamarka, s druge strane.

Pročitajte i ovo Božo Petrov, predsjednik Mosta Za Dnevnik Nove TV Petrov otkrio što će Most napraviti ako bude jezičac na vagi između HDZ-a i SDP-a: "Ako nas budu trebali..." Nikola Grmoja Tko je Nikola Grmoja? Mostov bombarder iz Metkovića: Uvijek spreman na fajt, na granice bi slao vojsku

No, kako je vrijeme prolazilo, Most je stjecao sve više političkog iskustva i sve više razvijao svoju političku retoriku. A uz to, uz Petrova se profiliralo još nekoliko članova te stranke, donkihotovskih "boraca protiv korupcije i nepotizma" u toj našoj maloj zemlji, prilično ujednačenih u retoričkim porukama koje šalju, a koje se mogu svesti u nekoliko parola: mi smo drugačiji, mi se borimo protiv kriminala i korupcije neovisno o stranačkoj pripadnosti.

Tako Božo Petrov najavljuje kandidaturu Grmoje na lokalnim izborima: Bit će energičan borac koji će rješavati probleme građana Dubrovačko-neretvanske županije i snažan glas koji će artikulirati probleme hrvatskog juga na nacionalnoj razini. Miroslav Šimić govori kako Most nije opterećen ideologijama nego brine samo o stručnosti kandidata za lokalne izbore jer želi raditi za dobrobit građana. A Petrov se također pohvalio kako je Mostov ministar Dobrović, "koji je cijeli svoj život uložio u zaštitu okoliša" uspio spriječiti poskupljenje plina i "udar na standard građana".

No, kad se malo bolje analiziraju, izjave istaknutih mostovaca zapravo su naučeni postulati koji se ponavljaju neovisno o temi, bilo da je to poskupljenje plina, lokalni izbori, otvaranje državnih arhiva, HEP, smotra folklora, prehrambene navike Hrvata - kad se pojavi mikrofon i kamera: poštenje, borba za bolji život građana, nulta tolerancija na korupciju, pravda.

Ivan Kovačić dignuo je tako pravu buru u hrvatskoj politici (kao da je već nema dovoljno) jer mu je član HDZ-a prigovorio zbog zapošljavanja u Ministarstvu i nazvao to podlim. Je li to podlo ili nije, je li to odluka o kojoj se može diskutirati, oko koje postoje neslaganja. Moguće! No, isti taj Ivan Kovačić svojedobno je u nekom od sukoba s HDZ-om koristio vulgarne izraze kojima je iskazivao svoje negodovanje (jer je, eto, bio toliko ljut i revoltiran). A sada ne može podnijeti prigovore, podnosi ostavke, saziva konferencije za novinare. Jer i on, vjerojatno, želi nultu toleranciju na korupciju, bori se protiv nepotizma, bori se za pravdu i poštenje, bori se, očito i za kulturu komunikacije, a onda se netko drzne i njegov postupak nazove "podlim".

Slušajući retoriku članova Mosta, čovjek bi pomislio da su oni spasitelji koje su Hrvati čekali, sami sveci koji su se maskirali u političare i došli širiti dobre vijesti. A pokušaji zapošljavanja kumova, sporadični vulgarni ispadi u javnosti samo su sitne pogreške koje su im se potkrale u njihovoj misiji (po)poštenjivanja Hrvata.

Te retoričke formule o tome kako su pošteni, imuni na sve grijehe kojima su političari skloni, mogu djelovati uvjerljivo samo kratko vrijeme. Nakon toga bi ipak trebali unijeti retoričku raznolikost u svoj izričaj, odbaciti neke stranačke priručnike za komunikaciju (i zadane rečenice koje moraju ponavljati) i jednostavno raditi ono što govore, govoriti ono što rade. Nije to tako teško, samo treba biti – pošten.

''Dr. sc. Gabrijela Kišiček radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje na diplomskom studiju fonetike predaje Govorničku argumentaciju, Povijest govorništva, Govorništvo za nastavnike i Neverbalnu komunikaciju. Suautorica je knjige Retorika i društvo te autorica niza znanstvenih i stručnih radova iz područja retorike. Predsjednica je Odjela za fonetiku HFD-a te članica međunarodnih udruženja retoričara.''

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene