458856
458856
458856
458856
458856

"STAJAT ĆEMO RAME UZ RAME SA SAD-om" Kolinda Grabar-Kitarović o NATO-u i Rusiji

  • , 30.11.2016., 11:58
  • Autor:
  • komentara

Predsjednica je istaknula kako će iduće godine hrvatski vojnici u sklopu njemačkog kontingenta biti poslani u Liltvu, kao odgovor na gomilanje ruskih snaga na granici EU-a.

 
 
 
 
Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)
Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na panelu Nacionalnog sigurnosnog foruma u Halifaxu, gdje je govorila o NATO-u i stanju sigurnosti u Europi. Nakon izlaganja dala je intervju za DefenseNews, portal koji se bavi pitanjima obrane i sigurnosti. U razgovoru se dotakla i napetosti između Rusije i NATO-a, kao uloge koju Hrvatska ima u Sjevernoatlantskom savezu.

Istaknula je kako je Hrvatska nekad bila dio Jugoslavije pa je većina naoružanja i tehnologije koju ima izrađena na Istoku. Dodala je kako su potrebe za modernizacijom velike te kao primjer navela hrvatske MiG-ove, za koje je rekla da trebaju biti zamijenjeni avionima proizvedenim na Zapadu. Kao drugu važnu stavku ističe nužnost obnove pomorske flote, jer "imamo više od 1200 otoka na Jadranu pa u svjetlu izbjegličke krize i trgovine ljudima raste potreba za zaštitom obale".

"Jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a."

Istaknula je da Hrvatska ima izvrsnu domaću vojnu industriju te navela kako sada radimo na novoj sigurnosnoj strategiji i strategiji domovinske sigurnosti, ne bi li se uspostavila sinergija između različitih područja, "potrebna za prijetnje s kojima ćemo se suočavati u budućnosti".

Upitana što misli o prijetnjama Donalda Trumpa da treba pojačati pritisak NATO-a na zemlje-članice koje ne troše najmanje 2 posto svog BDP-a na obranu kazala je: "Ne radi se samo o novcu i trošenju novca. Radi se o ulaganjima, ali još više o zajedničkim vrijednostima. Da, neke zemlje još nisu ispunile obavezu trošenja 2 posto BDP-a na obranu, ali iz različitih razloga i mislim da te razloge treba uzeti u obzir.

Ako promatramo Hrvatsku, mi smo zemlja koja je nastala u ratu protiv agresora te je postojalo jako puno stvari koje smo morali napraviti kako bismo je iznova izgradili. Izgradili smo svoje službe od nule, baš kao i diplomaciju i oružane snage. Bila je potrebna i tranzicija vojske iz one ratne u onu mirnodopsku, koja je značila smanjenje broja vojnika za desetke tisuća. Ta je tranzicija bila teška, ali potpuno smo svjesni zahtjeva koji su pred nama. Tu prije svega mislim na našu nacionalnu obranu, na potencijalne prijetnje Hrvatskoj, ali i na ono što možemo doprinijeti NATO-u.

Zbog toga se neki od naših doprinosa mogu smatrati simboličkim u smislu ljudstva ili materijalnih resursa, jer Hrvatska nije velika zemlja ni po broju ljudi ni geografski ni BDP-om po glavi stanovnika, ali mislim da i dalje doprinosimo tom savezu. Ono što je najvažnije, ako SAD ikad zatreba našu pomoć, mi ćemo uvijek stajati rame uz rame uz njih", rekla je predsjednica.

Potencijalni sukobi u BiH?

Potvrdila je i da će Hrvatska iduće godine poslati svoje vojnike u Litvu, u sklopu njemačkog kontingenta, ne bi li dokazala upravo to, da se sve članice trebaju pridržavati članka 5., u kojem stoji da će sve članice Sjevernoatlantskog saveza pomoći članici koja je eventualno napadnuta. Odgovor je to na gomilanje ruskih snaga na granici Europske unije.

"Bilo bi nam draže da nije došlo do toga, ali jest. Čini mi se da ljudi traže jasne i vidljive signale, a to je u ovom slučaju prisutnost vojske na terenu. No, jednako su važni razgovori koje vodimo u pozadini, te rasprave o tome kako najbolje odgovoriti na te izazove. Važno je i pozitivno pristupiti Rusiji unatoč atmosferi koju stvaraju Kremlj i Vladimir Putin. Moramo ih uvjeriti da naše postupanje nije usmjereno protiv Rusije nego prema zaštiti teritorija članica NATO-a te da je NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji", rekla je predsjednica. Rusiju je spomenula i u kontekstu sigurnosnih prijetnji u neposrednom okruženju.

"Tu je nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja još uvijek nije potpuno politički emancipirana. Zatim, tamo vidimo i centrifugalne sile. Jedan od entiteta, Republika Srpska, nedavno je održala referendum o 'nacionalnom danu', ali mi to vidimo kao potencijalni prvi korak prema nizu referenduma ili čak prema neovisnosti RS-a. Ukoliko se oni odluče na taj korak, bit će i reakcija iz Federacije (BiH) i onda potencijalno gledamo novi sukob", rekla je Grabar-Kitarović.

"A budući da je Rusija prilično uključena u hibridno ratovanje te postoje snažne veze između (predsjednika RS Milorada) Dodika i Rusije, tu bismo onda imali ruski utjecaj kroz oružje, taktiku, obavještajni rat informiranjem i dezinformiranjem...", poručila je hrvatska predsjednica u intervjuu za DefenseNews.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se