Stanovništvo je kod banaka trenučano zadužilo 121 milijardu i 700 milijuna kuna, što je gotovo 12 milijardi više nego u isto vrijeme prošle godine.
Pročitajte i ovo
>> Svjetski mediji u čudu: Sanader zabranio Božić!
>> Sanader 'ratuje' s ministrom, sindikatima i umirovljenicima
Gotovo pola tog novca potrošena je na stanove i automobile, ali posebno brine podatak da ostatak, od oko 50 milijardi kuna otpada na kredite za ostale namjene. Riječ je o novcu koji je uzet mahom za tekuće životne potrebe.
'Kamate je specifična vrsta robe, kredit je roba, a kamate je njegova cijena i sve dok ima potražnje za takvim kreditima kamate će rasti', objasnio je Žarko Primorac, rekao je ekonomski stručnjak.
'Iako je u ovoj godini usporio rast kredita radi manje likvidnosti u bankama, a što se tiče kamata, ne očekujem smirenje nego daljnji porast', dodao je.
Na upit je li građanima s obzirom na rastuću krizu preporučnjivo zaduživati Primorac je odgovorio da nikada nije bilo vrijeme kada građani ne uzimaju kredite.
'Samo je pitanje na što se troše novci? Ako su to krediti za održavanje tekuće potrošnje, odnosno za održavanje standarda, onda je to opasno jer će doći vrijeme kada će taj novac morati vratiti. Ali ako uzimaju krediti s ciljanim namjerama, onda to u ovim uvjetima treba podržavati', objasnio je Žarko Primorac.
Dodao je kako je ovo tržišna relacija te je bankama u interesu davati ljudima kredite jer na njima zarađuju.
Hrvatsko je stanovništvo najzaduženije u krugu tranzicijskih zemalja. Stupanj zaduženosti iznosi 42posto, dok su Češka ili Slovenije upola manje.
Hrvati su narod koji je naučio trošiti i izgleda ne razumije da se ovoga puta neće biti lako 'već nekako izvući'.
