Vlada (Foto: Pixsell)

Bagarić je tako potaknuo, a premijer Ivo Sanader prihvatio zamisao da potpora koju Hrvati u svijetu neprijeporno imaju napokon dobije i zakonski okvir u posebnoj strategiji za Hrvate izvan Hrvatske te u istoimenu zakonu, koji bi do sredine iduće godine trebali proći vladinu proceduru i doći u saborsku raspravu. Na taj bi se način, objasnio je Bagarić, razradila brojna pitanja hrvatskih iseljenika vezana uz područje gospodarstva, kulture, znanosti i obrazovanja. ‘Hrvatska bi trebala biti 'servis' svakom građaninu, ne samo radi useljavanja nego i da bi Hrvati u svijetu mogli znati što im Hrvatska nudi ili što od njih očekuje’, napominje Bagarić.

Podsjeća kako su Irci, Izraelci, Mađari, Slovenci i drugi razradili zakonske akte o svojem iseljeništvu te da je, primjerice, Irska donijela dokument ‘Irska i Irci u svijetu’ s naglaskom na olakšanje povratka starijih i nemoćnih u domovinu. ‘Hrvatska mora otvoriti vrata obrazovanima i sposobnima, ali i pomoći starima i siromašnima koji se žele vratiti’, kazao je Bagarić. Istaknuo je da to treba činiti ne samo osnivanjem novih nego ponajprije reorganizacijom i boljom koordinacijom tijela koja su se i dosad brinula za Hrvate u svijetu, poput ministarstava, odbora za Hrvate izvan Hrvatske, Hrvatske matice iseljenika, Crkve, nevladinih udruga i dobrovoljaca te medija. Strategijom se predviđa osnivanje ureda za Hrvate izvan Hrvatske kao vladina operativnog tijela sa zadaćom da koordinira sve aktivnosti te savjeta koji bi dva puta na godinu sazivao premijer. Također predviđa da se u svakoj županiji osposobi po jedan službenik za komunikaciju s Hrvatima u svijetu, a predlaže se i osnivanje hrvatskog iseljeničkog muzeja.

Tri skupine Hrvata izvan domovine

Govoreći o prijedlogu strategije za Hrvate izvan Hrvatske, Bagarić je istaknuo da će ona obuhvatiti i uzeti u obzir razlike svih triju skupina Hrvata izvan domovine: hrvatsku dijasporu, hrvatsku nacionalnu manjinu u europskim zemljama i Hrvate u BiH, uz poseban pristup svakoj od navedenih zajednica. ‘Hrvati u BiH su autohtoni narod koji u BiH po ustavu ima status suverena i jednakopravna naroda, što danas nije tako u državi koja je podijeljena na dva entiteta’, kaže Bagarić i ističe da je važna politička potpora kako bi Hrvati ostvarili punu jednakopravnost, povratak i ostanak u BiH. Druga skupina su, navodi, hrvatska nacionalna manjina, oko 260.000 Hrvata koji u državama, većinom susjednima, treba imati sve standarde kao i manjine u Hrvatskoj, a treća je skupina ‘prava’ dijaspora, njih oko tri milijuna, od kojih većina živi u prekomorskim zemljama.

‘Primarni cilj Hrvatske nije privući kapital iseljenih Hrvata, nego stvoriti ozračje za njihov povratak i zaustaviti iseljavanje’, kaže Bagarić. Hrvatska je, smatra, obvezna i odgovorna prema naraštajima Hrvata koji su što zbog političkih, što zbog gospodarskih razloga odlazili već stoljećima. Zatim prepoznati potrebe 2. i 3. naraštaja Hrvata u svijetu i staviti im na raspolaganje svoj državni aparat i upravu putem novih instrumenata i zakona. Također, naglašava kako je i usklađivanje našeg zakonodavstva s europskim posebno važno radi stvaranja okružja za povratak. Bagarić navodi da Hrvatska za projekte Hrvata izvan Hrvatske iz državnog proračuna izdvaja oko 200 milijuna kuna na godinu. Za 8. srpnja najavio je tematsku sjednicu spomenuta odbora s radnim naslovom ‘Hrvati izvan Hrvatske, bogatstvo i obveza’, u nazočnosti predstavnika državnih ustanova, udruga, Crkve i drugih. (Hina)