Komentara i novih pojašnjenja tko je tu, kako i za čiju korist, odnosno štetu odlučivao, ne manjka. O aferi je kao gost u Dnevniku Nove TV progovorio ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović.
Pročitajte i ovo
Ministre danas ste najavili i ostavku. Ako se pokaže da su pacijenti nepotrebno zračeni još ste pri tome?
Apsolutno da, pa što bih trebao napraviti ako je po tvrdnjama nekih 8 i pol tisuća ljudi nepotrebno ozračeno. Svaki bi odgovoran čovjek, a ja sam odgovoran čovjek, dao u tom trenutku ostavku.
SDP najavljuje zahtjev za raspravom o povjerenju Vama. Kako to komentirate?
Bit će mi drago, imat ću priliku još jednom reći sve što je napravljeno u tri godine mog mandata, što je napravljeno u reformi zdravstvenog sustava i na koji način, što SDP nije znao u svom mandatu, a to je smanjiti dug HZZO-a za dvije milijarde kuna.
Kako je moguće da se državi ne isplati investirati u ovakav aparat, zbog kojeg je ugovor dala privatnoj tvrtki, a privatniku se to isplati?
2006. i 2007. istina je da je KBC Zagreb zatražio PET/CT i nije im odobreno. Ja mogu govoriti u svom mandatu, u tri godine, da nije bio nijedan zahtjev nijedne bolnice, nijednog društva za nastavku PET/CT uređaja u javnu ustanovu.
Dakle, mora postojati da zahtjev da biste vi nabavili aparat?
Apsolutno, zahtjev mora postojati.
Zar je normalno da državne bolnice nemaju takav aparat koji je toliko važan za pacijente?
Ja vas moram podsjetiti da je u mom mandatu, u vrijeme krize i recesije, nabavljeno 800 milijuna kuna opreme. Ono što je sigurno, da je došao zahtjev od bilo stručnog društva ili bilo koje bolnice, taj bi uređaj danas bio u jednoj od javnih bolnica. Zašto nije, ja ne mogu odgovoriti jer ravnatelj, upravna vijeća i struka u bolnicama određuju što im je prioritet danas. Vidjeli ste danas da je ravnatelj KBC-a rekao da je došao na red PET/CT i mi ćemo razmotriti tu mogućnost.
Zanimljivo baš danas, kako to da je baš danas?
Pa vjerojatno, dopuštam mogućnost da je sve ovo malo ubrzalo taj proces, ali kada su dobili odbijenicu 2007. godine, onda su napravili plan obnove u mandatu od tri godine. Došla je, evo, i 2011. godina i pokušat ćemo iznaći sredstva za nabavku tog aparata.
Kako je preporučeni limit s 4.500 pregleda na godinu narastao na više od 8.000?
Što se tiče limita, tu je uslugu potražilo oko 11 i pol tisuća pacijenata. To je na godišnjoj razini 3.200. Europski standardi su između 4 i po i pet tisuća pregleda, dakle Hrvatska je još uvijek ispod tog standarda.
Tisuću pregleda na milijun stanovnika?
Da, tako je. Ja sam rekao da je u RH obavljeno što se tiće pacijenata 3.200, a pregleda 4.600. Dakle, u tim smo standardima i ništa ne prelazi okvire standarda EU.
Jeste li tražili mišljenje radiološke struke o preporučenoj kvoti?
Apsolutno. Pa i cijenu usluge je definirala struka i o tome postoji dokumentacija, kao i gornji limit. No, vrlo je bitno reći, ako je gornji limit recimo 30 milijuna kuna, ne plaća se a priori 30 milijuna u paušalu, nego po uputnici koliko je uputnica izdano, tj. koliko je pregleda napravljeno. Još jedan bitan podatak - Price Waterhouse, jedna od najuspješnijih svjetskih investicijskih kuća, kaže da javno zdravstvo nigdje u svijetu, pa tako ni kod nas, ne može bez ulaganja i privatnog sektora. To je na razini Europe i svijeta 5 do 10 posto, a kod nas samo 1 posto.
Hoćete li preispitati isplativost ugovora koji je potpisan s Medikolom? Vi ste odgovornost prebacili na prethodnika Ljubičića. Pa zar niste Vi preuzeli resor od njega, provodite mjere štednje, zar Vi niste gledali te ugovore?
Ne, ja ni na koga nisam predbacio odgovornost, samo sam rekao činjenicu da je 2006. i 2007. odbijen taj zahtjev za KBC, dakle ne govorim ni o čijoj odgovornosti. Ja mislim da je dobro da hrvatski pacijenti ne moraju ići u Mađarsku ili Švicarsku, gdje smo plaćali 3.000 eura, već da to mogu obaviti ovdje. Da sad raskinemo ugovor s Medikolom, ti pacijenti bi morali sami plaćati.
A hoćete li ga makar preispitati?
Apsolutno, formirano je stručno radno povjerenstvo koje će sve preispitati. Imam naznaka da je 90 posto tih nalaza pozitivno, što znači da su indikacije postojale i za razliku od nekih ja imam čvrsto povjerenje u liječnike u Hrvatskoj, vjerujem im, ako me u suprotno ne uvjere.
Je li pozadina svega navodni sukob između Vas i gospodina Hebranga?
Danas je pacijent na prvom mjestu. Ja sam ministar koji želi skrbiti o pacijentu, a ne odnosu mene i gospodina Hebranga. On nema značaja za ovu temu, ali moram reći da je odnos profesora Hebranga i mene dobar.
Osim oko Medikola, danas i kritike na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi. Kako komentirate kritike da je zakon loš, pun apsurda i da se Europa zgraža nad nekim prijedlozima i propustima koji su napravljeni?
Naravno, sve su to insinuacije onih koji su pet godina radili na Zakonu pa ga nisu uspjeli donijeti. Pa kad je, nećemo spominjati ime, otišla iz Ministarstva, mi smo dovršili taj Zakon i imamo potporu stručne javnosti, imamo potporu Svjetske banke i naravno da to ne odgovara istini.Moramo se naučiti priznati nekome uspjeh.
Jeste li zaboravili djecu od 7 do 18 godina uvrstiti?
Ne zaboravili, nego smo im dali poseban značaj jer smo rekli da djeca do 7 godina ne mogu biti smještena u instituciju, već u udomiteljsku obitelj da bi im bilo, hajde reći, odrastanje nekako prirodnije. A od 7 do 18 godina mogu ići u instituciju, kao što su za vrijeme Dorice Nikolić išla djeca od treće godine. A mi ne damo da idu od treće, nego od sedme godine u instituciju, a do sedme godine u udomiteljsku obitelj. Složit ćete se sa mnom da je to puno bolje za djecu.
Dotaknimo se na kraju još jedne teme. Imate li podatke je li se smanjio postotak odlazaka na bolovanje uvođenjem strožih mjera?
Vrlo kratko, to ću reći i ako SDP pokrene moju odgovornost. Dakle, smanjili smo bolovanje za 30 posto. To znači da smo riješili dug od 178 milijuna kuna, to znači da smo godišnje ušparali 250 milijuna kuna, dakle u mom mandatu 750 milijuna kuna i da imamo danas 20.000 ljudi više koji radi jer smo smanjili stopu bolovanja i tako smo na neki način pomogli gospodarstvo RH. Smanjili smo stopu bolovanja boljom kontrolom i individualiacijom odgovornosti.
