'Danas smo potpisali predsjedničku deklaraciju koja je potvrda naših dobrih odnosa, a posebno smo istaknuli želju za daljnjim jačanjem gospodarskih odnosa. Prostora je mnogo....mogućnosti za daljnju suradnju vidimo na području energetike, infrastrukturnih projekata, poljoprivrede i turizma', rekao je Josipović. Istaknuo je da je važna i činjenica da Hrvatska uspostavlja stalno diplomatsko prisustvo u Bakuu što će imati 'izravan, pozitivan utjecaj na još uspješnije nastupanje i poslovanje hrvatskih tvrtki u Azerbajdžanu, ali i obrnuto'.
Pročitajte i ovo
>> Evo gdje Azerbajdžan želi uložiti milijarde u Hrvatskoj!
Predsjednik Azerbajdžana je potvrdio da su dvije zemlje zainteresirane za snažnu gospodarsku suradnju, a da se danas posebice razgovaralo o ulaganjima u turistički sektor. Pritom je naglasio da Azerbajdžan isključivo ulaže u prijateljske zemlje.
'Ulažemo u prijateljske zemlje'
'Ulažemo u prijateljske zemlje, a Hrvatska to jest', kazao je Alijev i kao najzanimljivija područja, uz turizam, naveo energetiku, industrijsku proizvodnju, infrastrukturne projekte i visoku tehnologiju. Azerbajdžan, kako je kazao, izvozi u Hrvatsku sirovu naftu, a podsjetio je i na bogate plinske resurse s kojima raspolaže njegova zemlja.
Dvojica predsjednika pokazala su bliskost stajališta kada je riječ i o regionalnim pitanjima. 'I Azerbajdžan i Hrvatska dio su regija pred kojima stoje veliki izazovi. Vitalno smo zainteresirani za stabilno i sigurno okruženje na Kavkazu i jugoistočnoj Europi', rekao je Josipović. Pritom je dao snažnu potporu 'mirnom rješenju pitanja Nagorno Karabaha i ostalih područja koja su pod okupacijom i primjeni međunarodnog prava'. Alijev je izrazio zadovoljstvo stajalište Hrvatske glede tog pitanja.
Nagorno Karabah
Oružani sukob u azerbajdžanskoj enklavi Nagorno Karabah, naseljenoj većinskim Armencima, izbio je u veljači 1988. i trajao je do svibnja 1994., kada je uz rusko posrdništvo potpisan prekid vatre. Međuetnički sukob se rasplamsao nakon što je parlament Autonomne Oblasti Gorski Karabah 1988. izglasao odluku o pripajanju pokrajine Armeniji.
Do kraja rata 1994. Armenci su imali punu kontrolu nad većinom enklave, a kao rezultat sukoba raseljeno je oko 230.000 Armenaca iz Azerbajdžana te 800.000 Azera iz Armenije i Karabaha. Nagorno Karabah nije međunarodno priznat. Alijev je također zahvalio Hrvatskoj na snažnoj potpori u vezi približavanja Azerbajdžana NATO-u.
Leko s predsjednikom Azerbajdžana
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko razgovarao je u ponedjeljak s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora.
Predsjednik Sabora je istaknuo da dvije države imaju jako dobre političke odnose, ali da ekonomski odnosi nisu dovoljno razvijeni te je izrazio nadu da će i na tom području doći do napretka. Leko je izvijestio Alijeva da će na poziv predsjednika azerbajdžanskog parlamenta ove godine službeno posjetiti tu zemlju.
Alijev je rekao da je ovo njegov drugi posjet Hrvatskoj od 2005. godine, što svjedoči o snažnim političkim vezama dviju država te kako vjeruje da će doći i do snažnije ekonomske razmjene, posebno nakon potpisivanja šest međudržavnih ugovora tijekom njegovog posjeta Zagrebu.
Alijev je naglasio da je Azerbajdžan jedan od glavnih hrvatskih dobavljača nafte, a izrazio je želju da se Hrvatska uključi u projekt plinovoda kojim bi se povezali Azerbajdžan i Europska unija. Leko i Alijev su se složili da je potrebno pronaći način kako bi se olakšao vizni režim državljanima Azerbajdžana, što bi se pozitivno odrazilo i na gospodarsku suradnju, navodi se u priopćenju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
