Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Kritika

'Jedno se zna: Najgore je kod Srba u Hrvatskoj'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i bivši pomoćnik ministra kulture u hrvatskoj vladi Čedomir Višnjić ocijenio je u razgovoru za beogradske Vesti da hrvatske vlasti ne skrbe dovoljno za zaštitu srpske kulturne baštine i da je dio te baštine uništen, dok jedan njezin dio Hrvatska u svijetu predstavlja svojim kulturnim naslijeđem.

Višnjić je, govoreći o uništavanju srpske kulturne baštine u Hrvatskoj, rekao da je 'srpsko pitanje na ovim prostorima staro koliko i srpski narod' i upozorio na razliku u broju Srba u Hrvatskoj po posljednjim popisima u usporedbi s popisom iz 1991. godine.

'Ako bi se općenito ocjenjivala situacija na prostoru bivše Jugoslavije, tema bi se lako pokrila onom lakonskom narodnom izrekom: ne zna se gdje je gore. Zna se, ipak, jedno - najgore je kod Srba u Hrvatskoj. Mi smo prije 100 godina činili četvrtinu stanovništva na teritoriju današnje Hrvatske', rekao je Čedomir Višnjić u serijalu dnevnog lista Vesti.

Pročitajte i ovo Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić napadnuta hrvatska filmska ekipa Hrvatska je poslala prosvjednu notu zbog napada na Hrvate u Srbiji Gordan Grlić Radman Veoma je nezadovoljan Ministar Grlić Radman nezadovoljan statusom Hrvata u Srbiji: "Hrvatska i Srbija nikad nisu imale tako nisku razinu suradnje”

>> Dačić: Srbija i Hrvatska trebaju resetirati odnose i krenuti ispočetka

On je naveo da je prije jednog stoljeća Gornjokarlovačka eparhija Srpske pravoslavne crkve imala 300.000 vjernika i ocijenio da je 'srpsko pitanje na ovim prostorima staro koliko i srpski narod'.

'Ovih se dana hrvatski novinari licemjerno pitaju kud je nestalo 15.000 Srba od prošlog popisa i pažljivo se čuvaju usporedbe s popisom iz 1991. - gdje je danas 400.000 stanovnika ove države? Srpsko pitanje na ovim prostorima staro je koliko i srpski narod', rekao je Višnjić za Vesti.

'Budimo realni - mi smo ovdje nešto značili jedino zahvaljujući pobjedama u velikim ratovima. Danas smo na dnu, a tako se ponašamo i osjećamo', rekao je Višnjić.

On je za Vesti ukazao i na knjigu profesora Ante Lešaje o čišćenju bibliotečnih fondova u Hrvatskoj, počev od prvih dana vlasti HDZ početkom 1990-ih godina.

'Pet godina kasnije to spaljivanje srpskih knjiga biva unaprijeđeno izgonom naroda. Naši tragovi u muzejima gube se u regionalnim odrednicama, tipa ‘hrvatski Kordun’, srpski dio Like više se nigdje ne pominje, pjesma ojkača, prevladavajuća u srpskim krajevima, pred svijetom se predstavlja kao isključivo hrvatska baština... Hrvatska je zaista riješila srpsko pitanje', rekao je Višnjić beogradskim Vestima.

On je, kako navodi taj list, istaknuo i da na teritoriju današnje Hrvatske samo Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima više od 400 sakralnih objekata 'od crkvišta zaraslih u kupinu do živih manastira'.

'Situacija je u tom pogledu, treba li to uopće reći, teška. Ni naroda, ni svećenstva, ni novca. Još gore stoji stvar s velikom ostavštinom Jugoslavije i njenih spomenika, jer oni u najvećem broju podsjećanje na žrtve i antifašističku borbu srpskog naroda', ustvrdio je Višnjić, komentirajući skrb o kulturnoj baštini Srba u Hrvatskoj.

Uz Višnjićeve ocjene, Vesti donose i tvrdnje umirovljenog sveučilišnog profesora dr. Svetozara Livade da je u Hrvatskoj uništen veliki dio srpske baštine.

'Uništena su ogromna dobra - od četiri milijuna knjiga, do svih muzeja ili njihovih dijelova koji su čuvali kulturna dobra Srba u Hrvatskoj, u centru Zagreba miniran je Muzej SPC-a, kao i muzej ZAVNOH-a u Topuskom, uništena su sva djela kipara Vojina Bakića...', naveo je Livada.

'U Hrvatskoj je provedeno brutalno etničko čišćenje, koje je obuhvatilo i čišćenje povijesti, kulture, znanosti ali i gruntovnica, toponomastike i onomastike. Nekoliko desetaka imena sela, mjesta i gradova je promijenjeno, kao i tisuće imena ulica', rekao je u serijalu beogradskih Vesti 'Krađa kulturne baštine' umirovljeni sveučilišni profesor Svetozar Livada. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene